Industrija je slabo razvijena, uglavnom prerada pamuka i izrada svile, ~ime se umjetni~ki bavi i pretežito seosko pu~anstvo zemlje. U zemlji su se vodile duge borbe mešu lokalnim pu~anstvom. U 16. stoljeđu je dočao prvi katoli~ki misionar, francuski franjevac o. Boner, a u 17. stoljeđu europski trgovci, te katoli~ki i protestantski misionari, mešu kojima Englezi, Nijemci i Portugalci. Pod britanskom kolonijalnom upravom Burma je bila sve do 1937, a nezavisnost je stekla 1948. godine. Danas je to socijalisti~ka republika. Povrčinom zauzima 677 tisuđa ~etvornih kilometara, ima oko 43,5 milijuna stanovnika, po sastavu etni~ki vrlo čarolikih; najviče je Burmanaca, 75%. Najbrojniji su budisti i hindusi, krčđana je 5,6%, a muslimana 3,6%. Prvoga katoli~kog vjerovjesnika, francuskog franjevca o. Bonfera, poslao je 1544. god. sv. Franjo Ksaverski u susjednu pokrajinu Pegou. To su podru~je Burme čezdesetak godina evangelizirali oo. kapucini. U tijeku evangelizacije Burme viče je vjernika i sveđenika podnijelo mu~eničtvo, jer je zemlja tečko prihvađala krčđanstvo. Godine 1866. su u zemlji bila jedva dva sveđenika, poslije su stigli i misionari iz družbi za vanjske misije, 1870. veđ su bila utemeljena tri apostolska vikarijata. Prvi domađi biskup je Joseph U. Win, posveđen 1954. godine. Danas postoje dvije crkvene pokrajine: Rangun na jugu i Mandalay na sjeveru. Bassein je prva biskupija s domađim klerom. Godine 1966. država je nacionalizirala sve crkvene ustanove: bolnice, čkole; 239 misionara je moralo napustiti zemlju. Bogoslovno sjemeničte je oduzela vlada. Ivan Pavao II. je u svibnju 1982. pohodio Tajland, tom prigodom mnogi su se burmanski biskupi susreli s Papom. Kardinal Roger Etchegaray, predsjednik Papinskog vijeđa “Justitia et Pax” posjetio je zemlju 1992. godine, a u pismu upuđenom iste godine u Australiju, biskup Sotero Phamo Thein Myint, je javio da je u jednom logoru zato~eno 8 tisuđa katolika biskupije Loikaw. Te godine je ustanovljena joč jedna biskupija, Hakha. Nakon 25 godina napokon je jedan katoli~ki misionar dobio 1993. godine dopučtenje da se vrati u zemlju. To je o. Iginio Mattarucco del Pime. Iste je godine utemeljena joč jedna biskupija u Mawalamyine. Danas je u zemlji nečto viče od pola milijuna katolika u dvije nadbiskupije i 10 biskupija. Dva su nadbiskupa i 12 biskupa. Broji 228 katoli~kih župa i 599 misijskih postaja, 340 sveđenika i 216 bogoslova. Redovni~ke brađe je 112, redovnica 1.109 i 2.012 katehista. Crkava i kapelica je 292, 10 dje~a~kih sjemeničta s 668 sjemeničtaraca te jedno bogoslovno sjemeničte s 216 bogoslova. Crkva, premda broj~ano vrlo mala, hrabra je i djelatna na svim podru~jima života. Ima svoje osnovne i srednje čkole s 2.192 u~enika, 38 ambulanti i dispanzera, 10 leprozarija u kojima je smječteno 3.740 bolesnika, jednu bolnicu i 16 sirotičta s 905 napučtene djece. Crkva u Myanmaru izdaje svoje glasilo “Zvijezda Navječtenja”. I mladi su vrlo zauzeti u vjerskom životu, a takošer i u evangelizaciji. Mala, ali hrabra Crkva u Myanmaru, pripravlja se i za novu evangelizaciju te za ulazak u tređe tisuđljeđe s novim programom navječtanja Radosne vijesti. (ĆV)