MARULIĆ 6/94
Marulić, časopis za književnost i kulturu HKD “Sv. Jeronima” izašao kao broj 6 za studeni i prosinac tekuće godine na 230 stranica, svojim bogatim sadržajem nudi čitatelju obilje članaka i različitih napisa. Na prvih 120-tak stranica napisi su posvećeni raznolikoj tematici: poeziji i brojnim pripovjetkama, dokumentarnim svjedočenjima – izvatcima iz knjiga svjedočanstvima o bivšem jugokomunističkom paklu, kronološki zabilježenim značajnim događajima, gospodarskim, kulturnim i povijesnim prilikama u Hrvatskoj, koje se raščlanjuju u podužim napisima, primjerice kao u napisu o ekonomskoj i socijalnoj problematici u ideologiji don Mihovila Pavlinovića, hrvatskog dalmatinskog preporoditelja u 19. stoljeću. U bibliografskim podlistcima raščlanjuje se novinarski, uređivački i publicistički opus Tijasa Mortigjije, glavnog urednika “Spremnosti u tijeku 1944. godine, o čemu pišu Tomislav i Trpimir Macan, a o. Ivan Damić objavljuje u bibliografskom prikazu sve što je o nadbiskupu Alojziju Stepincu pisano u zagrebačkom dnevniku “Vjesnik” u tijeku 1945. i 1946. godine. Napisi iz tih godina prepuni su laži i kleveta ne samo o nadbiskupu Stepincu i ostalim hrvatskim biskupima, nego i o većem dijelu hrvatskom katoličkog klera, koga prikazuju i u najizobličenijim karikaturama kao zločince i bliske suradnike “koljača” ustaša. U slijedećoj 1946. godini iste novine uz ponavljane istih, i još većih izmišljotina, laži i kleveta, iznose i “raskrinkavanje ustaške djelatnosti jednog dijela katoličkog klera, #!koje poprima najširi zamah#! piše u “Vjesniku”, #!jer mnogi građani iznose sve #!nove i nove podatke i svjedočanstva#! o radu ustaša u svećeničkim haljinama”. Kronološkim slijedom tu su i izvatci iz “optužujućih dokumenata”, osuda, slike, primjerice podmetnutog “ustaškog zlata” u zagrebačkom franjevačkom samostanu na Kaptolu, zatim uhićenje početak i tijek suđenja nadbiskupu Alojziju Stepincu, izvješća s terena, gdje “narod oduševljeno pozdravlja sudski postupak protiv njega i osudu”. Petar Runje dokazuje na temelju arhivskih podataka s kraja 16. stoljeća, da su mnoga djela Marka Marulića tiskana mnogo prije negoli se to dosada znalo. U časopisu su od ostalih kulturnih priloga napisi u spomen onima hrvatskim kulturnim djelatnicima koji su se preselili u vječnost, sjećanja na obljetnice života i djelovanja hrvatskih kulturnih djelatnika, a ostatak sadržaja posvećen je mišljenjima i reagiranjima, primjerice “Razmatranju uz Mršićeva #!Isusa#!, pa tekstu “Kreacionizam i evolucija”, u kome se tumači značenje ta dva pojma, poglavito da bi vjernik razumio tumačenje i znanstvenika i teologa. Katolička Crkva ostavlja vjerniku odluku hoće li prihvatiti prirodoznanstvenu teoriju evolucije, koja nije u sukobu s teološkim učenjem o postanku svijeta i čovjeka, ili će je odbaciti. “O Dominisu – drugačije” piše Svevlad Slaming, u tekstu u kome spominje da je proslava 400. obljetnice rođenja tog učenjaka i biskupa, Markantuna de Dominisa, proslavljena u minulom komunističkom režimu (simpozijem u Splitu 1967. g.) bila “sasvim na mjestu”, jer su mnoge karakterne crte, mišljenja i postupci tog čovjeka, premda s udaljenosti od više od četiri stoljeća, bivšem sustavu i odgovarale. U raščlambi novele Miroslava Krleže: “Mlada misa Alojza Tičeka”, autor Zdravko Mužinić kaže da je to najizrazitija anticrkvena novela iz opusa tog hrvatskog književnika, u kojoj u svoj punini izriče svoj ne samo anticrkveni, nego i neprijateljski stav spram Katoličke Crkve, kao institucije koja sputava čovjeka, a posebno njegov razum dogmatizmom i mračnjaštvom. U “Mozaiku” su prikazi kazališnih izvedaba, izložaba, knjiga, poezije suvremenih živih i pokojnih autora, od kojih i neki starijih naračtaja, a u “Vijestima” je sažeti pregled svih objavljenih ~lanaka o radu HKD “Sv. Jeronima”, njegovim izdanjima i njegovim suradnicima, te vijesti iz kulturnog života u domovini i svijetu.