Izbor iz djela Andrije Kačića Miošića sadrži 37 pjesama i 5 proznih tekstova iz Razgovora ugodnih naroda slovinskoga iz 1759., nekoliko ulomaka iz Korabljice i XVI. poglavlje Kačićeva filozofskog djela Elementa peripatetica. Tekstove je izabrao i predgovor napisao kroatist Stipe Botica, koji je i predstavio izdanje.

Govoreći o fra Andrijinom školovanju u Hrvatskoj te o specijalizaciji u Italiji, prof. dr. Botica je istaknuo da je bio iznimno nadaren. Nakon što je završio doktorski studij te 15 godina predavao filozofiju, odlučio je napustiti profesorsko zvanje i dati se na djelo služenja narodu. U predgovoru djela Razgovori ugodni zapisao je: „Gospodin Bog dao je našem narodu taku pamet naravnu, da ono što drugi narodi uzdrže u knjigama, oni uzdrže u pameti…“

Prof. dr. Botica rekao je da je fra Andrija znao da pučka književnost ima „fantastičan izbor tema“ i „komunikacijski niz koji mora doći do recipijenta i zadovoljiti ga“. „Poslužio se modelom narodnih pjesama i lijepo je pružio sadržaje koji će narodu odgovarati“, dodao je. U novoj knjizi objavljeni su prilozi koji bi današnjem čitatelju trebali pomoći u što boljem razumijevanju autora i njegovog djela.

Predstavljač je također napomenuo da je fra Andrija bio iznimno vrstan povjesnik. Konzultirao je više od stotinu knjiga talijanskih, latinskih, njemačkih i hrvatskih autora, unijevši u svoja djela relevantne povijesne podatke.

U Izboru iz djela sačuvane su posebnosti Kačićeva jezika te nisu provođena ujednačavanja na mjestima gdje bi ih se možda očekivalo. Te se posebnosti donose u tekstološkoj napomeni da bi čitateljima bila razumljivija jezična šarolikost, „nepravilnost“ i kreativnost autora koji je stvarao u predstandardno doba, oslanjajući se na lokalne norme svoga zavičaja te bosanskofranjevački književnojezični uzus, a samim time i na stariju hrvatsku jezičnu tradiciju dalmatinskih i dubrovačkih pisaca, koja je u temeljima jezika bosanskih franjevaca.

Knjiga osim izabranih fra Andrijinih tekstova sadrži uvodnu studiju prof. dr. Botice, ljetopis autora, bibliografiju njegovih djela i važnije literature o njemu, Tekstološku napomenu, Tumač imena i izraza te Rječnik. Opremljena je s 11 crno-bijelih ilustracija, a naklada je 400 primjeraka.

Knjigu „Hrvatska kajkavska duhovna proza XVII. i XVIII. stoljeća“ predstavila je urednica izdanja, kroatistica Lahorka Plejić Poje.

Prof. dr. Plejić Poje je transkribirala sve tekstove sa starije kajkavske grafije. Nova hrestomatija donosi izbor iz asketskih, katehetsko-poučnih, liturgijskih i biblijskih djela te molitvenika najvažnijih proznih duhovnih pisaca (izuzev propovjednika i hagiografa) XVII. i XVIII. stoljeća: Josipa Bedekovića, Petra Berkea, Nikole Galovića, Jurja Habdelića, Baltazara Kocijančića, Nikole Krajačevića Sartoriusa, Ivana Krištolovca, Ivana Marekovića, Boltižara (Baltazara) Milovca, Jurja Muliha, Nikole Plantića, Jurja Ratkaja, Franje Sušnika, Štefana Škvorca i Ane Katarine Zrinski.

Novost u hrestomatiji su upotpunjeni i ispravljeni biografski podaci (J. Ratkaja, N. Krajačevića, B. Milovca, F. Sušnika, N. Galovića, I. Marekovića, B. Kocijančića, N. Plantića), koji su izvedeni iz arhivske građe, a prikazana su i neka dosad nepoznata ili manje poznata djela.

Uvodnu studiju napisao je prof. dr. Mijo Korade, koji je preminuo dok je radio na knjizi. U knjigu su uvrštena neka djela koja su bila zagubljena a prof. dr. Korade ih je pronašao, kao i neka kojima je otkrio autora.

„Danas, možda, nema dovoljno senzibiliteta za ovakvu vrstu literature. Prvo, zaboravili smo kajkavski. Drugo, očarali smo svijet. Mislimo, dakle, da smo mnogo pametniji nego oni koji su pisali u 17. i 18. stoljeću, da smo mnogo otvoreniji, uključiviji itd. A, zapravo, mnogo od toga što piše u ovoj knjizi, što je prikupio prof. Korade, čitamo danas reciklirano i možda čak na nižoj razini. Dakle, prodaje nam se u različitim pakiranjima, od samopomoći do složenije literature“, ustvrdila je prof. dr. Plejić Poje, dodavši da je novo izdanje zbog toga vrlo dragocjeno.

Knjiga je opremljena s 32 crno-bijele ilustracije, ljetopisima autora i bibliografijama njihovih djela te izabranim tekstovima o njihovu radu, Tekstološkom napomenom, Tumačem imena i izraza te Rječnikom. Tiskana je u nakladi od 300 primjeraka.

Matica hrvatska je uz ta dva, predstavila i izdanja „Vesna Parun: Izabrana djela I“ i „Antun Sasin: Drame“.