Ljetna škola teologije u Dubrovniku vraća se, ali mijenja mjesto i naziv, nakon što je u dva navrata u srpnju 2019. i 2021. privukla gotovo stotinu mladih studenata i etabliranih profesora na hrvatsku obalu. Njezin idejni tvorac nadbiskup Mate Uzinić, nakon deset godina službe u Dubrovniku, napušta je u siječnju 2022. godine da bi se posvetio, kao nadbiskup koadjutor srednjoeuropskoj Rijeci, poznatoj i kao Fiume, gdje su rođeni i žive brojni Talijani.

45 studenata teologije u Lovranu, od 10. do 16. srpnja

Mijenja se, ali ostaje, s nazivom “Mediteranski teološki susreti”, kao referentna točka za ekumensku teologiju u ovoj zemlji razmjena, miješanja i prijelaza, koja je toliko propatila i pati od etničkih, političkih pa čak i vjerskih podjela. I stiže u Lovran, turističko predgrađe nekoliko kilometara od Rijeke, gdje Domus Laurana, nadbiskupijski pastoralni centar, od 10. do 16. srpnja ugošćuje četrdesetak studenata treće, četvrte i pete godine teologije, dodiplomskih i doktorskih studija, katolika, pravoslavnih (12) i protestanata (6) te 5 etabliranih teologa predavača. Studenti i profesori koji dolaze uglavnom iz Hrvatske, Slovenije, Bosne, Srbije i Sjeverne Makedonije, ali i Italije, Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Posebno je ove godine poziv upućen zapadu, prije svega usmjerenom prema sjevernoj Italiji, Austriji i južnoj Njemačkoj.

Formula ostaje ona Ljetne škole u Dubrovniku

Formula, kako je pojasnila bibličarka i članica organizacijskog odbora Bruna Velčić, ostaje ista: predavanja, radionice i tribina, sve na engleskom jeziku, u malim grupama pod vodstvom profesora, a ove godine o temi: „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ”. Potpuno uranjanje u temu u trajanju od šest dana, što međutim uključuje i neka večernja javna predavanja otvorena za javnost.

Prvo predavanje održat će njemačka teologinja Marianne Heimbach-Steins

Susret će započeti u nedjelju 10. srpnja misom s početkom u 19 sati, a uvodna riječ riječkoga nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića na rasporedu je u ponedjeljak u 9.30 sati. Prvo predavanje istoga jutra održat će njemačka teologinja Marianne Heimbach-Steins, nakon čega će se održati rasprava. Poslijepodne održat će se prve radionice koje će animirati pet gostujućih profesora.

Predstavljanje knjige o prihvatu migranata

Navečer u 20 sati održat će se javno predstavljanje knjige „Treba dignuti glas. Prihvat migranata, poziv na hrabrost“ bivšega generalnog vikara Pariške nadbiskupije o. Benoista de Sinetyja. Sudjeluje autor – putem videopoziva – zatim o. Stanko Perica, područni ravnatelj JRS-a (Isusovačka služba za izbjeglice); Stipo Kljajić, bibličar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Ernada Avdibegović, socijalna radnica i mirovna aktivistica. Predstavljanje će voditi novinarka Blaženka Jančić.

Utorak – hrvatski profesor Murić, a 13. srpnja pravoslavni profesor Hovorun i javna tribina

U utorak 12. srpnja susret se nastavlja predavanjem hrvatskog teologa Branka Murića, dok će se u srijedu 13. održati predavanje profesora Cyrila Hovoruna, Ukrajinca koji predaje na Sveučilištu u Stockholmu. U 20 sati održat će se javna tribina petero profesora teologa o temi tjedna „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ“, koju će moderirati bibličarka Bruna Velčić.

Četvrtak – teolog protestant Bretherton i kardinal Grech

U četvrtak 14. ujutro na redu je predavanje američkog protestantskog teologa Lukea Brethertona, dok je u 18 sati online veza s Vatikanom za predavanje kardinala Maria Grecha, generalnog tajnika Sinode biskupa o temi “Sinodalna Crkva: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje”. Predavanje nije otvoreno za javnost.

Petak – Vukašin Milićević

Posljednji dan Mediteranskih teoloških susreta, petak 15. srpnja, bit će posvećen predavanju pravoslavnog teologa Vukašina Milićevića, profesora Patrističke teologije u Beogradu, dok će u 21 sat studenti-polaznici predstaviti rezultate pet radionica koje su animirali profesori. Zamolili smo Brunu Velčić, suradnicu Riječke nadbiskupije, da nas upozna sa susretom i novostima ovog izdanja.

Od Dubrovnika do Rijeke, od Ljetne teološke škole do Teoloških susreta Mediterana. Ali ostaju li formula i svrha vašeg prijedloga isti?

Uglavnom da. No, budući da je mons. Mate Uzinić, koji je prije bio biskup u Dubrovniku, u međuvremenu preselio u Rijeku gdje je postao nadbiskup koadjutor, došlo mu je na ideju da i ovdje krene s inicijativom sličnom onoj Ljetne škole teologije u Dubrovniku. No, program je i malo drugačiji, a zapravo ima i novi naziv: Mediteranski teološki susreti. Naziv koji želi istaknuti, prije svega, upravo susret kao glavnu ideju, jer je ovo ekumenski program, dakle susreću se studenti različitih kršćanskih konfesija – katolici, pravoslavni i protestantski. Riječ je o programu na koji se uvijek pozivaju renomirani teolozi koji će ove godine od 10. do 16. srpnja biti tjedan dana s nama u Lovranu pored Rijeke kako bi promišljali o nekim aktualnim temama. Mediteran je doista mjesto susreta izvrsnosti raznih kultura, raznih jezika, raznih vjera, raznih nacija. A ovaj naš program ima za cilj biti mjesto susreta mladih teologa u zajedničkom razmišljanju o sadašnjosti i budućnosti.

Susret mladih studenata teologije između sebe i sa stručnim teolozima koji djeluju kao akademski profesori, ali koji sebe stavljaju na istu razinu. Zanimljiva je ova razmjena, koja se nastavlja i u slobodno vrijeme, svakako na radionicama, ne samo u odnosima iza katedre…

Da definitivno. Ideja je biti zajedno tjedan dana, ove godine s još pet izvrsnih profesora. S nama će biti Marianne Heimbach-Steins, koja dolazi sa Sveučilišta u Münsteru, gdje je ravnateljica Instituta za kršćanski socijalni nauk, katolkinja; Cyril Hovorun, pravoslavni teolog sa Sveučilišta u Stockholmu, profesor ekleziologije, međunarodnih odnosa i ekumenizma; Vukašin Milićević, pravoslavni teolog koji dolazi s Beogradskog sveučilišta gdje se bavi patrističkom teologijom; Branko Murić, katolički teolog iz Zagreba, profesor fundamentalne teologije; Luke Bretherton, protestantski teolog sa Sveučilišta Duke u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je profesor moralne teologije i političke teologije. Petero osoba koji rade na različitim područjima teologije i koji će s nama razmišljati tjedan dana. Svaki od njih održat će plenarno predavanje, a potom će uslijediti radionice na različite teme, sve vezane uz temu susreta „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ“. Odabrali smo tu temu jer su se i tijekom pandemije pojavila ova pitanja vezana uz slobodu, kako djelovanja, govora, mišljenja, tako i odgovornosti. Kakva je sloboda bez odgovornosti? Želimo odražavati našu slobode i našu odgovornost u društvu, ali prije svega u našim zajednicama, potom i u našim Crkvama, u pogledu slobode teologa u njihovim istraživanjima, u njihovim intervencijama. No tu je i njihova odgovornost, jer su oni ipak osobe koje rade za zajednicu.

Kakvu vrijednost ima ili bi trebala imati izgovorena riječ za kršćane?

Na neki način ona je u središtu kršćanstva, u smislu da je sam Isus Riječ, Riječ koja je tijelom postala i stoga je izrečena Riječ. Mi, teolozi, oni smo koji govore o Bogu i zbog toga imamo odgovornost da govoriti kako današnjem svijetu tako i u današnjem svijetu. Dakle, prije svega pokušavamo razumjeti svijet u kojem živimo, njegove probleme. Uvijek moramo slušati svijet: dakle, uzeti riječ, širiti Radosnu vijest, ali uzimajući u obzir današnji svijet.

Jedan od pravoslavnih profesora koje ste predstavili, Cyril Hovorun, ukrajinskog je podrijetla. Nemoguće je ne dovesti u pitanje rat koji je u tijeku i koji dramatično uključuje mnoge zemlje s kršćanskom većinom i Papine riječi…

Da, svakako će s profesorom Hovorunom razmišljati i o ratu u Ukrajini, zapravo jedna od tema koju želi podijeliti sa studentima tiče se moguće uloge Crkve u ratu. Na taj način ćemo obrađivati aktualne teme, ali i druge. Na primjer, promišljat ćemo i o Sinodalnoj Crkvi: s nama će jednu večer, online iz Vatikana, biti kardinal Mario Grech, generalni tajnik Sinode biskupa, koji će nam govoriti upravo o Sinodalnom procesu koji je u tijeku u Katoličkoj Crkvi. Zatim ćemo također govoriti o migracijama, temi koja je uvijek prisutna, jer će biti predstavljena knjiga o. Benoista de Sinetyja pod naslovom: „Treba dignuti glas. Prihvat migranata, poziv na hrabrost” koji je nedavno preveden na hrvatski jezik i bit će prilika za promišljanje o migracijama. Ovdje u Hrvatskoj prolazi takozvana “balkanska ruta”, a sada imamo i prihvat onih koji dolaze iz Ukrajine i stoga je to tema za razmišljanje.

Zašto ste ove godine odlučili uputiti poziv studentima iz sjeverne Italije, Austrije, južne Njemačke, a ne više samo s Balkana?

Jer i u dva izdanja Dubrovačke ljetne škole imali smo upite i iz drugih zemalja. Prošle godine je, recimo, bio i kolega iz Grčke. Kako je program na engleskom jeziku, može biti zanimljiv i drugima. Ove smo se godine otisnuli malo na zapad, dakle prije svega u Austriju i sjevernu Italiju, mjesta koja nisu daleko Rijeke. Proširujemo naš svijet i ovaj susret postaje sve veći. Nadamo se da će rasti i u budućnosti.

poveznica na članak

(član organizacijskog odbora Mediteranskih teoloških susreta mr. sc. Loredana Fabijanić)