Skup je otvoren u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu pozdravom prof. dr. Pere Aračića, upravitelja Zavoda u Đakovu. Pozdrav je uputio nazočnim predstavnicima organizatora, đakovačko-osječkom pomoćnom biskupu Ivanu Ćuriću, svim predavačima, predstavnicima Grada Đakova, profesorima i studentima KBF-a, članovima Zavičajnog kluba Posušje iz Zagreba te gostima iz Posušja – ravnateljima gimnazija Fra Grge Martića i Mariju Knezoviću, kao i ravnatelju Srednje strukovne škole iz Posušja. Poseban pozdrav uputio je dr. Slobodanu Kašteli, dugogodišnjem tajniku HAZU, „koji je s pokojnim akademikom Franjom Šanjekom najviše pridonio ustanovljenju našeg Zavoda“. Potom je prof. Aračić ukratko govorio o fra Grgi Martiću i vezama koje je imao s đakovačkim biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom, podsjetivši na fra Grginu izreku: „Teško narodu bez ljubavi bratske, kao Bosni bez zemlje Hrvatske“.

Pozdravni govor uputio je potom biskup Ivan Ćurić, prenoseći srdačne pozdrave nadbiskupa Đure Hranića te nadbiskupa u miru Marina Srakića. Zahvalio je prof. emeritusu dr. Peri Aračiću „koji nas je pozvao da nastavimo istraživati i otkrivati vrijedna i zadivljujuća nadahnuća u djelima koja su posijana na slojevitoj i bremenitoj povijesnoj stazi našeg naroda, djela katkad gotovo skrivena i zaboravljena, a kad malo razgrnemo, primjećujemo kako su na različite načine ugrađena u mnoge sastavnice našeg suvremenog identiteta. A upravo nam ta djela pomažu da i mi danas možemo prepoznavati svoje temelje i sigurnosti te osjećati ponos, ali i nastavljati suočavati se s novim i starim pitanjima i izazovima, učeći od onih čija su djela osobito vrijedna. U takav je povijesni spomen upisana baština svećenika franjevca iz krajeva Bosne i Hercegovine, fra Grge Mate Martića, čiju ovogodišnju 200. obljetnicu rođenja želimo označiti i ovim znanstvenim skupom“. Biskup Ćurić uputio je na poveznicu fra Grge Martića i đakovačkog biskupa Strossmayera, koji je zapazio fra Grgino prosvjetiteljsko djelo u narodnom, „epskom i junačkom“ pjesničkom izričaju, te ga, pišući 1889. godine samom papi Lavu XIII. ovako predstavlja: „Fra Grgina su djela tak(o)ve vrijednosti, da će se bez sumnja duboko dojmiti srca i duše naroda našega i svagdje se brojiti izmegju najveće dragocjenosti u svakoj kući i obitelji, i svaki se dan poput slatke hrane uzimati“.

Akademkinja Vlasta Piližota, voditeljica i upraviteljica Zavoda HAZU u Osijeku, u pozdravu je istaknula dobru suradnju sa Zavodom HAZU u Đakovu. Pozdravljajući predavače, izrazila je nadu da će se tijekom predavanja čuti puno detalja o fra Grgi Martiću, „našem važnom ugledniku iz Posušja“, koji nisu bili poznati široj javnosti. „Veselim se svim našim suradnjama, ne samo znanstvenih jedinica Akademije, nego i institucija koje dolaze sa Sveučilišta, te zahvaljujem na pozivu da budemo suorganizatori te se radujemo daljnjoj suradnji“, naglasila je akademkinja Piližota.

Prof. dr. Damir Matanović, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, okupljene je pozdravio uime svih djelatnika Fakulteta, izražavajući zadovoljstvo zbog ove suradnje. Naglasio je kako njihov fakultet primarno obrazuje učitelje te zbog toga puno pozornosti posvećuje novim tehnologijama, stranim jezicima, suvremenim metodama itd. „No sve to malo vrijedi ako ne znamo gdje je naš korijen, od kud krećemo, kamo idemo“, rekao je dekan Matanović, izražavajući ponos što Fakultet ima prilično snažnu grupu predmeta iz područja zavičajnosti.

Znanstveni skup nastavljen je izlaganjima: „Bosna sredinom 19. st. u djelima fra Grge Martića“ prof. dr. Damira Matanovića; „Prigodnice fra Grge Martića biskupu Josipu Jurju Stroaamayeru” prof. dr. Ružice Pšihistal; „O jeziku Zapamćenja fra Grge Martića“ prof. dr. Emine Berbić Kolar; „Leksičke osobitosti Martićevih Zapamćenja“ dr. Marijane Galić; „Narodne pjesme bosanske i hercegovačke fra Ivana Jukića i Ljubomira Hercegovca (fra Grge Martića)“ prof. dr. Milice Lukić; „Fra Grgo Martić kao referencijalni lik u tekstovima Silvija Strahimira Kranjčevića i Ive Andrića“ prof. Mirka Ćurića; „Pisma fra Grge Martića u arhivu obitelji Brlića“ dr. Mate Artukovića i prof. Ivana Stipića; te „Bibliografski pregled tiskanih djela i rukopisa fra Grge Martića te radova o njegovu životu i djelu“ Ankice Landeke, dipl. teol. i Tihonije Zovko, dipl. teol.