Susret su organizirali Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, splitska podružnica Agencije za odgoj i obrazovanje, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Javna ustanove u kulturi „Zvonimir“ u Solinu i Arheološki muzej u Splitu.

Tema stručnog skupa bila je „Salona catechetica“, a na skupu je sudjelovalo oko 250 vjeroučitelja iz pet južnih nad/biskupija.

Stručni skup započeo je pjesmama „Pod tvoje okrilje“ Š. Marovića i „Slavim te, Gospode“ J. S. Bacha u izvedbi zbora vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije sv. Anastazije. Molitvu su priredili i predvodili Anđa Dževrnja Viro, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi kraljice Jelene u Solinu i Renato Đikić, vjeroučitelj u Osnovnoj školi don Lovre Katića u Solinu. Pozdravnu riječ i uvod u program stručnog skupa uputila je prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, istaknuvši da je „skup izvrsna prigoda za obnovu znanja i svijesti o važnosti zavičajne, kulturne i duhovne baštine kako bismo je upoznali, čuvali, obnavljali i predali novim naraštajima.“ Potom je pojedinačno zahvalila predstavnicima crkvenih i društvenih institucija koji su dali doprinos u organizaciji ovog stručnog skupa koji može poslužiti kao primjer sjajne suradnje i interakcije u području odgoja i obrazovanja, vjere i kulture te razvoja civilnog i građanskog društva na dobrobit svima.

U ime suorganizatora sudionike je pozdravila Sabina Marunčić, lic. theol., viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje. Osvrnuvši se na naziv skupa „Salona catechetica“, koji je nadahnut dosadašnjim projektima s različitih područja humanističkih znanosti, a označava iščitavanje salonitanske kršćanske povijesti u katehetskomu ključu, istaknula je nekoliko važnih obljetnica koje obilježava mjesna Crkva u ovoj godini, a zbili su se na lokalitetima starokršćanske Salone. Poveznicu sa Salonom pronašla je i u kurikulu Katoličkog vjeronauka u kojemu 20-ak ishoda iz A i D domene od 1. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole obuhvaćaju sadržaje koji koreliraju sa starokršćanskom Salonom.

Potom je doc. dr. sc. fra Ante Akrap, prodekan za nastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu pozdravio sudionike stručnog skupa u ime suorganizatora KBF-a istaknuvši dva pojma u nazivu stručnog skupa koja označavaju poveznicu između povijesne znanosti i kršćanskoga navještaja. Povijesna baština, shvaćena kao proučavanje i razumijevanje činjenica i događaja koji su karakterizirali razvoj čovječanstva tijekom stoljeća, pruža nam čvrstu osnovu za donošenje informiranih odluka i suočavanje s budućim izazovima, dok kateheza znači – učiniti da Riječ odjekne, rekao je prof. Akrap. Suvremenom terminologijom može se reći da je kateheza komunikacija, odnosno ostvarivanje susreta između dva identiteta: Boga i čovjeka, zaključio je prof. Akrap i pozvao vjeroučitelje da sudjeluju u istraživanju KBF-a o kvaliteti župne kateheze.

Nakon suorganizatora, pozdravnu riječ uputio je vjeroučiteljima splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, naglasivši da je vjeroučitelj u srcu evangelizacije. Navijestiti Isusa mladima tako da ga oni i prihvate i zavole, nije nimalo lako, poručio je mons. Križić. Stoga je podsjetio sve nazočne na važnost osobe i uloge vjeroučitelja u odgojno-obrazovnom procesu, kao i važnost kvalitete osobnog odnosa između vjeroučitelja i učenika. Pritom je istaknuo neke važne osobine koje bi trebale krasiti vjeroučitelja kao što su ljubav, dobrota, strpljivost, finoća ophođenja i prihvaćanja, stručnost te nadasve svjedočka dimenzija. Prevažno je do krizme oblikovati u dušama djece lik Isusa Krista pa makar se u jednom vremenu oni od njega i udaljili, no korijen će ostati živ s mogućnošću da ponovno iznikne, zaključio je Nadbiskup. Zaželjevši Božji blagoslov svim sudionicima, otvorio je stručni skup.

Nakon pozdravnih govora uslijedio je radni dio stručnoga skupa. Prvo predavanje, pod nazivom „Povijesna znanost i kršćanski navještaj“, održao je izv. prof. dr. sc. Ivan Matijević, sveučilišni nastavnik na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U prvom dijelu predavanja istaknuo je kako je kršćanstvo došlo u Salonu i kako je mijenjalo svjetonazor njegovih stanovnika, odnosno kako je utjecalo na svekoliku preobrazbu grada. U središnjem dijelu predavanja naglasak je stavio na interpretaciju izabranih nadgrobnih natpisa. Iznad grobova mučenika sv. Domnija, sv. Anastazija i drugih koji su ubijeni tijekom Dioklecijanovih progona, sagradile su se bazilike oko kojih su se pokapali kršćani o čijoj vjeri svjedoči gotovo tisuću sačuvanih nadgrobnih natpisa, kazao je prof. Matijević. Objasnio je ulogu povijesti i arheologije u tumačenju starokršćanskih pisanih i materijalnih izvora, kao i veliki doprinos don Frane Bulića u istraživanju starokršćanske Salone. U završnom dijelu osvrnuo se na način na koji je starokršćanska Salona utjecala na oblikovanje nacionalnog i vjerskog identiteta hrvatskog naroda.

Drugo predavanje pod nazivom „Dostojni imena otaca naših“ (A. Stepinac). Povijest mjesne Crkve u  društvenomu identitetu – formacija i poslanje vjeroučitelja“ koje je održao Mario Matijević, dipl. teolog, urednik u Javnoj ustanovi u kulturi „Zvonimir“ u Solinu. U prvom dijelu predavanja kratko je prikazao povijest partikularne Crkve kao vrijeme i mjesto Božjega izravnog djelovanja. U glavnom dijelu predavanja obrazložio je kako Splitsko-makarska nadbiskupija kao partikularna Crkva svoju živu vjeru napaja na povijesnim izvorima u kojima Evanđelje neprestano prodire iz salonitanskih ranokršćanskih vremenskih dubina. Pritom je pošao od brojnih arheoloških ostataka, velikih povijesnih događaja, povijesnih vrela, dokumenata koji su vjeru, identitet i kulturu oblikovali nesebičnim doprinosom zauzetih svećenika, teologa i kateheta. U završnom dijelu predavanja uputio je na povijest partikularne Crkve kao povezujući i izgrađujući element hrvatskoga naroda i kulture koji je svoje najsnažnije prve kontakte s kršćanstvom ostvario upravo na nekadašnjem prostoru glavnoga grada rimske provincije Dalmacije.

Uslijedila su dva primjera iz prakse koje su predstavili vjeroučitelji Splitsko-makarske nadbiskupije koji su koristili potencijal Salone u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Prvi primjer pod nazivom „Mali simpozij“ predstavile su Milena Budimir i Nikolina Kalajžić, vjeroučiteljice u Osnovnoj školi Mertojak u Splitu. One su sa svojim učenicima sudjelovale u edukativnom muzejskom projektu koji je namijenjen osnovnoškolcima. Cilj projekta bio je upoznavanje povijesnih, kulturnih, vjerskih i arheoloških nalaza stare Salone putem istraživačkog rada, proučavanjem zadane teme te prezentiranjem rezultata rada. „Dolazak velikana – osvježenje školskih dana“, naziv je drugog primjera koji je predstavila Ružica Maleš, vjeroučiteljica u OŠ Spinut u Splitu. U suradnji s Filkom Žilić, učiteljicom hrvatskog jezika predstavila je učenicima zamišljeni susret Marka Marulića i sv. Dujma te osmislila nekoliko kreativnih zadataka za grupni rad.

Budući da vrijeme nije dopuštalo izlazak na teren, Nino Švonja, kustos Epigrafičke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu, poveo je vjeroučitelje u virtualnu šetnju pod nazivom „Hodočašće s izvora nade“ po izabranim lokalitetima Salone. Najinteresantniji dio starokršćanske Salone zasigurno su Manastirine, jedno od najvećih starokršćanskih groblja pod vedrim nebom na kojem se nalazi i grob sv. Dujma. Sjeverozapadno od Manastirina smjestio se Marusinac na kojem je don Frane Bulić otkrio kršćansko groblje i baziliku sv. Anastazija. Nedaleko od gradskih zidina smjestio se Kapljuč na kojem se nalazi Bazilika pet mučenika, koja je bila posvećena svećeniku Asteriju i četvorici vojnika careve straže: Antiohijanu, Gajanu, Paulinijanu i Teliju.

Nakon obavijesti iz Katehetskog ureda i AZOO, provedena je evaluacija stručnog skupa, a prof. Jadranka Garmaz, predstojnica Katehetskog ureda sabrala je zaključke skupa, zahvalila uzvanicima, predavačima i sudionicima te molitvom „Slava Ocu“ zaključila stručni skup.