Me?unarodni Gospini kongresi, održani u organizaciji Papinske me?unarodne marijanske akademije iz Rima, kojoj je donedavno na eelu hrvatski franjevac splitske poroncije Presv. Otkupitelja dr. Pavao Melada, završili su u ponedjeljak, 26. kolovoza, na blagd
Me?unarodni Gospini kongresi, održani u organizaciji Papinske me?unarodne marijanske akademije iz Rima, kojoj je donedavno na eelu hrvatski franjevac splitske poroncije Presv. Otkupitelja dr. Pavao Melada, završili su u ponedjeljak, 26. kolovoza, na blagdan Gospe Jasnogorske, sveeanom misom kraj jasnogorskog svetišta u Eenstohovi, u Poljskoj. Od 18. do 24. kolovoza održan je XII. me?unarodni mariološki, a od 24. do 26. kolovoza XIX. me?unarodni marijanski kongres. Mariološki kongres otvorio je 18. kolovoza popodne molitvom u svetištu Gospe Jasnogorske mjesni biskup Stanislav Nowak u nazoenosti varšavskog nadbiskupa kardinala J. Glempa, nekoliko biskupa, brojnih sveaenika, redovnika i vjernika. Rad kongresa na temu Marija, Majka Gospodinova u otajstvu spasenja kako se slavi danas u otajstvu Duha Svetoga u Crkvama Istoka i Zapada, odvijao se u prijepodnevnim satima u prostranoj dvorani Ivana Pavla II. u jasnogorskome pavlinskom samostanu. Na veaim svjetskim jezicima na zajedniekim jutarnjim sjednicama održano je 13 predavanja, pred gotovo 400 struenjaka i slušatelja iz 34 države, me?u kojima je bio i zapažen broj iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jeziene sekcije – francuska, hrvatska, latinsko-amerieka, njemaeka, poljska, portugalska, sjeverno-amerieka, španjolska i talijanska – radile su u popodnevnim satima u prostorijama mjesnoga bogoslovnog sjemeništa.
Hrvatska sekcija vea je sedmi put sudjelovala u radu me?unarodnih marioloških kongresa. Ovog je puta mogla iai u Eenstohovu zahvaljujuai upravitelju bistriekog svetišta mons. Lovri Cindoriju, a u njoj bilo 18 elanova. Njihovi radovi mogu se podijeliti u slijedeae skupine:
1. Bogoslovne teme
Prvog su dana održane teme bogoslovnog sadržaja. Adalbert Rebia iznio je Marijin odnos prema Presv. Trojstvu s posebnim osvrtom prema Duhu Svetom. Osvijetlio je to pod biblijsko-bogoslovnim vidom. Nakon pregleda posaborske teologije o Mariji u odnosu prema Presv. Trojstvu, osobito u odnosu na Duha Svetoga, autor je analizirao biblijske temelje toga odnosa promatrajuai ih u djelima crkvenih otaca i suvremenom ueiteljstvu. Marijan Biškup iznio je brojne prouke hrvatskih teologa obra?ene nakon Sabora o BDM i njezinoj ulozi u Crkvi i svijetu. K tome je pridodao prouke inozemnih teologa prevedene na hrvatski jezik, u kojima se zrcali marijansko ueenje II. vatikanskog sabora, Marialis cultus Pavla VI. i Redemptoris Mater Ivana Pavla II. Mato Zovkia izložio je marijanski nauk u grbu i pastoralnim poslanicama sarajevskog kardinala V. Puljiaa. Monogram AM i simboli vjere ufanja i ljubavi (križ, srce i sidro) u njegovu grbu odaju nam obiteljski odgoj i marijansku pobožnost najmla?eg kardinala svete Rimske Crkve. Sve je to obogatio nauk II. vatikanskog sabora i spisi Ivana Pavla II. za vrijeme njegova 9-godišnjeg duhovništva u zadarskom sjemeništu.
2. Pastoralna praksa
Drugi dio predavanja Hrvatske sekcije bio je više usmjeren na pastoralnu praksu. Bono Šagi izložio je na koji bi se naein u današnje doba najlakše moglo govoriti o Gospi, osobito mladima. Podsjetio je na usmjerenja Pavla VI. u Marialis cultus i potrebu izbjegavanja sentimentalnosti. Posljednjih godina komunistiekih režima marijanska svetišta me?u Hrvatima odigrala su posebno važnu ulogu. Gabrijel Jurišia izložio je kako su velika slavlja na nacionalnom planu u nekim Gospinim svetištima bila zaista doga?aj spasenja gdje se narod Božji prepoznavao velikom Božjom obitelji. Uloga Hrvatskog mariološkog instituta (HMI), u to je doba bila nezamjenjiva. Bruno Pezo prikazao je sve što je HMI ueinio i pokazao eime je sve pridonio razvoju bogoslovne misli i marijanske pobožnosti u Hrvata. Prikazujuai mariološku i marijansku bibliografiju novijeg razdoblja (1990-1995), Petar Lubina istaknuo je kako je pisana rijee o Majci Gospodinovoj doživjela svoj vrhunac, da se može s pravom reai kako je marijansko podrueje najbolje obra?ena teološka grana me?u hrvatskim teolozima. Lovro Cindori osvrnuo se na hodoeašae u marijanska svetišta i ustvrdio kako njihov uspjeh ovisi o pripremi. Euharistija je središnji dio hodoeasnieke pobožnosti, što treba dobro organizirati, kako bi se narod Božji na hodoeašau zaista i doživio kao vjernieka zajednica. Sastavni dio marijanskog štovanja jesu i marijanske pjesme. Hrvojka Mihanovia Salopek posebno je analizirala one sabrane u “Novoj crkvenoj pjesmarici” iz g. 1974. Od g. 1981. Me?ugorje u odre?enom smislu rijeei postaje središte marijanske pobožnosti eitavoga svijeta. Leonardo Oree analizirao je hodoeašaa u Me?ugorje stavljajuai poseban naglasak na temu kongresa: slavlja koja se odvijaju u crkvi i oko nje.
3. Trenutna situacija
Posebno su važne prouke koje obra?uju štovanje Gospe me?u hrvatskim katolicima za vrijeme domovinskog rata (1991-1995), za vrijeme kojega je neprijatelj htio uništiti sve što je hrvatsko i katolieko, a u tome su ga, nažalost, poduprle i neke europske zemlje. Marija Mirkovia proanalizirala je više od 100 uništenih ili ošteaenih marijanskih crkava i svetišta i pozabavila se njihovom sudbinom u buduanosti. Usprkos svemu, Hrvati nisu prestali graditi nove crkve i kapele, ni posljednjih godina. Gradili su ih za sebe u novim postojbinama nakon izgona sa svoga ognjišta, a tako i za izbjeglice i protjerane, što je prikazala Lelja Dobronia. Za vrijeme domovinskog rata spašene su neke slike i kipovi iz porušenih Gospinih svetišta, a narod iz tih krajeva nastavio se za ustaljene blagdane oko njih okupljati u novim postojbinama. Krunica oko vrata hrvatskih vojnika postala je u tom razdoblju simbolom pripadnosti katoliekoj vjeri i hrvatskoj naciji. Jedno i drugo posebno je proueio i izložio Vitomir Bolaj. U ovom trenutku, kada je Hrvatska postala neovisna država, narod slobodan, može se govoriti i o kardinalu Stepincu. Postulator njegove kauze prikazao je ljubav Sluge Božjega prema euharistiji i Mariji, što su bile dvije osovine njegova pastirskog djelovanja.
Na kongres nisu mogli doai, ali su poslali svoja predavanja Ljudevit Maraeia (Pobožnost prema Mariji u hrvatskim muškim i ženskim redovniekim zajednicama), i Pero Pranjia (Sudbina marijanskih svetišta u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom rata 1992-1995).
Na zakljuenoj sjednici mariološkog kongresa 24. kolovoza o podne Papin izaslanik kardinal Adam Jozef Maida urueio je fra Meladi Papinu zahvalnicu za 50-godišnji rad u Akademiji njezino 20-godišnje vodstvo. Mjesto njega za predsjednika dolazi španjolski franjevac Gaspar Calvo Moralejo, a za tajnika talijan fra Stefano Cecchin. Time su hrvatski franjevci nakon 50 godina prepustili vodstvo Akademije drugima. Papin izaslanik darovao je tom prigodom o. Meladi i još nekima koji su zaslužni za organiziranje kongresa srebrne medalje, a broneane medalje dobili su voditelji jezienih sekcija, me?u kojima i dr. Adalbert Rebia.
U subotu popodne, 24. kolovoza sveeanim doeekom Papina izaslanika nadbiskupa Detroita u SAD kardinala Adama J. Maidda, podrijetlom Poljaka, i Veeernjom u eenstohovskoj katedrali otvoren je XIX. me?unarodni marijanski kongres, na temu Marija i euharistija. Na kongres su prispjeli i hrvatski hodoeasnici iz domovine. Oni su se ukljueili u procesiju i dio puta nosili Gospinu sliku do jasnogorskog svetišta, gdje su sudjelovali na misnom slavlju na prostranoj livadi iza jasnogorskog svetišta. Predvodio ju je kardinal Maida uz petoricu kardinala, zajedno s više od 30 biskupa i nekoliko stotina sveaenika. Pod još brojnijim vodstvom u nedjelju je uprilieen veliki zbor vjere u Mrzyglodu, gdje je za sveeane mise kardinal A. Maida okrunio zlatnom krunom sliku Gospe Mrzyglodske. U nedjelju i ponedjeljak nazoenim su vjernicima držali i prigodna predavanja kardinali J. Korec, A. Maida, E. Szoka, J. Tomko i H. Gulbinowicz. Marijanski kongres završio je sveeanom misom 26. kolovoza, na blagdan Gospe Jasnogorske, koju je pri njezinu svetištu predvodio kardinal A. Maida. Sudionici kongresa posjetili su u eetvrtak, 24. kolovoza Krakow, gdje su bili gosti kardinala Macharskog. Nakon pozdrava i predavanja francuskog teologa i mariologa svjetskog glasa R. Laurentina u katedrali na Wawelu, u svom je sjemeništu kardinal sudionike kongresa ugostio objedom. Po objedu su pogledali gradske znametitosti i posjetili Oswiecim. Nazoenost hrvatskog izaslanstva bila je zapažena i na jednom i na drugom kongresu. I relativnom brojnošau, zanosnim sudjelovanjem u radu, lijepim pjevanjem, samom pojavom. To su primijetili i poljski novinari. Osobito su ih iznenadili kad su, predvodeai misu u svetištu Gospe Jasnogorske prvoga dana, u ponedjeljak, 21. kolovoza, elanovi Hrvatske sekcije prenijeli na oltar darove veliku svijeau s likom Gospe Bistrieke iz bistriekog svetišta, monografiju o Gospinim svetištima “Marijanska Hrvatska” fra Petra Lubine, broneanu plaketu Gospe Sinjske (K. Hraste), niz zbornika Franjevaeke provincije Presv. Otkupitelja iz Splita “Kaeia” i pismo Marka Maruliaa papi Hadrijanu. (Petar Lubina)
Obitelj i njezino zdravlje – tema jubilarne 25. obiteljske ljetne škole
25. obiteljska ljetna škola, koju je priredio Obiteljski centar Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove, na eijem je eelu, vea 22 godine, p. Jure Bosaneia, održana je od 21. do 25. kolovoza u Zagrebu. Ovogodišnja tema “Obitelj i njezino zdravlje” okupila je do sada najveai broj sudonika i djece. Govoreai u ime organzatora, dr. Marko Matia je naveo mjesta u evan?elju, iz kojih je uoeljivo da je Isus obilazio zemlju, lijeeeai svaku bolest i nemoa. Rad škole obuhvaaao je struena predavanja, rad u grupama, te rad u radionicama pod vodstvom prof. V. Bilia. Dr. Željko Mardešia održao je predavanje o sekularizaciji društva i obitelji, istieuai kako su uzroci sekularizacije urbanizacija, industrijalizacija, pluralizam i produktivnost kao mjera vrijednosti. No, sekularizacija je izazov kršaanina, jer biti kršaanin pretpostavlja slobodan odabir (odluku), unosi radost, temelji se na iskustvu Boga, te znaei einiti dobro, služiti dobroktom svima. Govoreai o skladu duha i tijela dr. Ivan Koprek DI, iznio je povijesni prikaz filozofske misli o ljudskom duhu i tijelu iz eega je vidljivo da je danas tijelo u središtu pozornosti. Prof. Sead Muhamedagia govorio je o hendikepu u obitelji i društvu (kako doživljavamo hendikepirane osobe). On sam kao hendikepirana osoba (sljepoaa) pozvao je sve nazoene da se ne boje hendikepa, da ne tretiraju hendikep kao bolest, jer ono eime svi mogu pomoai hendikepiranim osobama jest integracija i prihvaaanje u ravnopravnosti. Dr. Robert Perineia, kao psihijatar koji radi s mnogim obiteljima, istaknuo je kako bolest u obitelji eesto nastaje kao posljedica loših odnosa elanova. Brak je odnos u kojem se razvijaju osobnosti obaju partnera. Psihosomatske bolesti nastaju zbog pretjerane kohezije, kao i osjeaaja straha i krivnje. O rastavama u Crkvi govorio je vle. ?uro Zrakia, autro popularne knjige “Svi me vole samo tata ne”. Rastava je rana ljubavi koja nikada ne zacijeli, jer rastavljeni zauvijek ostaju sami, te se ne mogu ostvariti kao Eovjek (muško i žensko). Velika je uloga Crkve u pripremanju svojih elanova za brak kroz dugoroeni odgoj djece i mladih. Obitelj pred izazovom sekti tema je o kojoj je govorio mr. Mijo Nikia DI, s psihološkog motrišta. Istaknuo je da sve veai broj mladih odlazi u razlieite sekte, jer sekte daju prednost osjeaajnosti nego razumu, te sekte imaju više individualni karakter (bave se pojedincem i u tome su vrlo revne). Zanimljiv je podatak da obieno 3/4 elanova raznih sekti, napušta te sekte. Probelmatiene su sekte magije i sotonizma, kojih danas ima sve više eak i u našoj zemlji. Današnji pokret New Age eiji se duh provlaei i kroz glazbu, medije, kulturu zapravo je stvoreni neprijatelj kršaanstva, islama, židovstva, jer uzdiže eovjeka kao osloboditelja, eesto huleai vjerske svetinje. Sekte i njihovo širenje treba uzeti ozbiljno, te informirati mlade o njihovim iskrivljenim ideologijama i inim interesima. Lijeenik dr. Slavko Lovasia govorio je o važnosti obitelji u oeuvanju zdravlja. Istaknuo je važnost i potrebu da svaka obitelj ima svoga lijeenika koji ae ju pratiti kroz generacije i tako sura?ivati u ostvarivanju u potpunosti njenog lijeeenja i oeuvanju zdravlja. Naime, bolest je uvijek posljedica niza eimbenika i ne može uzeti odvojeno zanemarujuai eitavu osobu (duh duša i tijelo). Obiteljski lijeenik bi trebao biti uz sveaenika, prvi suradnik u svakoj obitelji. Nadalje, dr. Lovasia je istaknuo da je zaeeae iz ljubavi najbolji preduvjet i dobre trudnoae. U korijenu svakog dobra uvijek je ljubav. Prof. Snježana Jakubin govorila je o djetetu s teškoaama u razvoju, te istaknula kako dijete treba osigurati od straha neuspjeha. U dugogodišnjem radu s takvom djecom, zakljueuje da se roditelji obieno sa zakašnjenjem jave za pomoa svojoj djeci. Potrebno je na vrijeme uoeiti eventualne deformacije, kako bi se postigli što bolji rezultati. O molitvi kao prvom lijeku duše govorio je dr. Roko Prkaein, te o Božjoj Rijeei – svjetlu u obitelji dr. Nikola Hohnjec. O iskustvima Centra za duhovnu pomoa u lijeenenju duhovnih rana tzv. hagioterapijom govorila je dr. Marina Marinovia voditeljica toga centra. Terapija traje od 14 dana do nekoliko mjeseci. Pomoa traže mnoge osobe, a do sada ih je kroz centar prošlo 16102, u 5 godina. Dr. Tomislav Ivaneia je osvjetlio ljudski duh kako ga vidi i tumaei Crkva. Kada se radi o bolesti duha (grijeh) medicina gubi kompetenciju, a preuzima ju Isus Krist-Jedini Spasitelj. Danas lijeenici potvr?uju da je velik broj tjelesnih i psihiekih oboljenja posljedica duhovnih bolesti i rana. Tu su velike šanske Crkve da današnjem svijetu donese istinu koja razgoni strah, tjeskobu, besmisao, a ostvaruje svaku eežnju, jer smo usmjereni od zaeeaa samo jednoj eežnji – punini Života. U plenarnoj diskusiji sudionici su izrazili veliko zadovoljstvo tematikom ove škole, kao i poziv svim župnicima da se zauzmu u pastoralu s obiteljima, jer je prevelik pritisak od strane tiska, televizije, društva, politike, da bi se obitelj saeuvala u njenoj svetosti, jedinstvu i eistoai. Zakljueeno je da su vjernici eesto premalo obavješteni o mnogim pojavama u društvu kao npr. navala sekti i kako se prema njima postaviti, te da bi trebalo sustavnije poraditi na izobrazbi odraslih (roditelja) u katoliekom nauku, kako bi mogli braniti i navještati poruku kršaanstva. Svi smo pzvani “raditi na sebi” kako bi mogli zajedno s drugima rasti u vjeri i eovještvu. Obitelji žele evršau povezanost me?usobno, osobito kroz katolieka udruženja, sustavniju podršku i pomoa od strane Crkve. (Ana Volaria-Mršia)