U izjavi za novinare nakon susreta predsjednik Milanović rekao je: „Pričao sam Papi o tome kako je glagoljica hrvatsko pismo bila stoljećima, a tek onda latinica. Ono malo Hrvata što je znalo pisati bili su glagoljaši, koji su čuvali tu tradiciju, identitet.“ Uz darovani misal koji se sastoji od dvije knjige pri razmjeni darova stajala je i posebna bilješka o daru napisana na talijanskome jeziku, a njezin hrvatski prijevod glasi: „Misal kneza Novaka (1368.) rukopisni je rimokatolički misal koji je hrvatskim, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom ispisao plemić i vitez, knez Novak Disislavić, kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan.

Jedan je od najvažnijih spomenika hrvatskoga glagoljaštva, jedinstvene sastavnice hrvatskoga kulturnoga identiteta, a među brojnim se kodeksima te baštine ističe bogatstvom i ljepotom inicijala, posebno onih bogato urešenih zlatom.

Suzaštitnici Europe, sveti Ćiril i Metod, s papinskom su potvrdom već u IX. st. u rimokatolički liturgijski poklad unijeli puku razumljiv jezik i slavensko pismo – glagoljicu. Upravo hrvatska glagoljska liturgijska pismenost najvitalniji je i najdugovječniji odvjetak tog kulturnoga nasljeđa. Hrvati su zapadnu rimsku liturgiju, osim na latinskom jeziku i latinici, slavili i na sebi razumljivom slavenskom jeziku i glagoljici – u kontinuitetu od X. pa do sredine XX. st., a ponekad se u Hrvatskoj “glagolja“ još i danas. Na Drugom vatikanskom saboru upravo se primjer Hrvatske pokazao ključnim za uvođenje vernakularnih jezika u zapadnu liturgiju.

Taj misal stoga podsjeća na posebnost Crkve u Hrvata koja je stoljećima prije Drugoga vatikanskoga sabora anticipirala stvarnost o kojoj je govorio sv. Pavao: I svaki će jezik priznati: Isus Krist jest Gospodin! (Fil 2, 11).“

U delegaciji koja je nakon privatne audijencije pape Franje i predsjednika Milanovića pozdravila papu Franju bili su: supruga Sanja Musić Milanović, predstojnik Ureda Orsat Miljenić, pročelnik Kabineta Bartol Šimunić, savjetnici Neven Pelicarić, Dragan Lozančić, Jadranka Žarković i Božana Kelić, glavna tajnica Mirjam Katulić, glasnogovornik Nikola Jelić, šefica protokola Dragana Podner te otpravnica poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić.