„Koji god uspjeh mi postigli u društvu ili ispit položili, koliko god se mi mučili i trudili, nećemo postići nešto veće od onoga što već imamo, što nam je Gospodin već darovao. Mi smo šator saveza, hram Duha Svetoga, Gospodin je u nama počeo nadnaravni život. Gospodin je učinio nešto veličanstveno i ne možemo dobiti ništa veće u životu od onoga što već imamo“, poručio je koadjutor Zgrablić, potaknuvši da otvorimo svoje srce te vidimo darove i milosti koje su kod nas; da otkrijemo radost života, da spoznamo da smo primili Božjeg duha da duh Božji proradi u našem životu, kako je to učinio i u životu Marije.

Taj bogati blagdan nosi veliku poruku i razlog da budemo radosno, da možemo duboko blagoslivljati Boga zbog onoga što je učinio po Blaženoj Djevici Mariji. „Marija je uzor onome što je Bog izveo u životu svakoga od nas. To je razlog našoj radosti, što nas Bog prati na putu našeg života, velika snaga našeg života“, rekao je mons. Zgrbalić, istaknuvši da je svetkovina Bezgrešnog začeća dar svima nama, taj događaj nas se duboko tiče.

„Na tu svetkovinu slavimo istinu naše vjere da je BDM začeta bez grijeha. Bog je Mariju unaprijed očuvao od svake ljage istočnog grijeha. Bog je u BDM učinio iznimku u cijeloj povijesti čovječanstva, oslobodivši je od istočnog grijeha. Tako je ona postala ‘najveća oprosnica’, jer Bog je njoj unaprijed sve oprostio. Prije nego je i mogla pogriješiti, učinio je dionicom svoga milosrđa“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Pojasnio je značenje te svetkovine tumačeći anđelov pozdrav Mariji „Zdravo Marijo, milosti puna”, istaknuvši grčki prijevod tih riječi: „Haire, Mariam, kecharitomene!”

Nadbiskup se prisjetio recitala o BDM uoči Bezgrešne za vrijeme svoga boravka u zadarskom sjemeništu prije 30 godina kada su to recitirali.

Istaknuo je da je hrvatski prijevod toga pozdrava Zdravo Marijo, milosti puna „malo osiromašen”.

„Riječi koje je anđeo uputio Mariji i nama su progovorene. To je grčki pozdrav Haire, Mariam. Ali, riječ haire zapravo znači Raduj se! Raduj se, Marijo. Razlog Marijine i naše radosti je u drugom dijelu anđelovog pozdrava Mariji, milosti puna. Marija ima razlog radovati se, jer je milosti puna. Ta milost je i nama darovana. Ono što je BDM primila u trenutku svoga začeća, to smo mi primili u trenutku našeg krštenja.

Ta ista milost očistila nas je od grijeha. Ta ista milost i nama je darovana. Mi smo primili sakrament krštenja, svete pričesti, potvrde. To nisu uobičajeni, nego veliki događaji u životu koji nadilaze naš razum“, istaknuo je propovjednik, rekavši da značenje Bezgrešnog začeća „najdublje dodiruje našu nutrinu, obogaćuje i čini nas dionicima novog života, punine života koju je Bog već darovao po BDM – da taj novi život i mi možemo primiti ovdje i sada u našem životu.

Da bismo to mogli razumjeti, i nama dolazi anđeo. Riječ Božja je anđeo koji nama progovara, koji je s nama. Poput Marije, trebamo biti ponizni i shvatiti da u takvoj jednostavnosti Bog nama govori. Bog se u svojoj dobroti tako spustio na našu razinu da nam govori našim jezikom, razumljivim jezikom, Bog nama progovara svojim riječima“, rekao je zadarski koadjutor.

Stoga, blagdan Bezgrešnog začeća poručuje nam da se i mi trebamo radovati. „Gledajući sebe iznutra, otkrijmo kako je sve što imamo Božji dar, milost. Milost je veliki dar koji primamo, a ničim ga nismo zaslužili. Čime smo zaslužili da postojimo, da živimo, da budemo kršteni? To je Božja milost. To je veliki Božji dar kojim nas Bog ničim ne uvjetuje.

Možemo se osjećati slabima i grešnima, ali ta milost nam se nikad ne oduzima. Mi tu milost možemo zatomiti, zamračiti, ali tu milost nikad ne možemo izbaciti iz naše duše. Ona se nikad ne može umanjiti. Ona je veliki izvor koji je u nama. No, mi svojim nečistim životom, svojim grijesima, možemo zamutiti taj čisti izvor, da nije bistar. Ali, uvijek ponovno možemo doći k Božjoj milosti. O nama ovisi hoće li taj izvor radosti i mira biti čist“, poručio je mons. Zgrablić.

Propovjednik je rekao kako na takav dar Božje milosti naše srce ne može ostati ravnodušno. „Kada to duboko doživimo u duši, prorade naše emocije koje nisu povezane s osmijehom koji svijet daje, nego duboka radost u našem srcu plod je poznavanja našeg Boga i plod je njegove milosti koju nam on daje.

Kolika je milost biti Božje dijete!? Da nas on koji je gospodar svemira prepoznaje, prihvaća, ljubi, zauzima se za nas da spoznamo to, da se tome radujemo – da smo mi milosti puni, kako je Anđeo rekao i Mariji“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši da na tim milostima zahvalimo Bogu, da ih prepoznamo, otkrijemo i da nam budu motivacija.

Nadbiskup je aktualizirao i anđelovu riječ upućenu Mariji, „Ne boj se, Marijo”.

„Kad se nađemo pred Bogom, pred onim što nam Bog daruje, a to je toliko veliko i sveto, osjetimo i strah. A Bogu se ne možemo približiti do kraja, u punini, a da ne umremo. A kada umremo, prema smrti koja ugrožava naš život rađa se strah, bojazan u nama.

Bog nam progovara po svome anđelu da se ne bojimo. Da nas ne svlada strah. Da nemamo krivu sliku o Bogu. Da ne dozvolimo da nas prevari zlo kao što je prevarilo prve ljude koji su Boga gledali kao konkurenta, kao Boga koji nešto skriva, zabranjuje, koji nam ne želi dobro. I počinje se rađati nemir i strah u nama“, upozorio je mons. Zgrablić, ohrabrivši da i mi čujemo Božju riječ „Ne boj se!”

„To Bog progovara, Bog ima plan s tobom. Bog ti dalje toliko milosti da trebaš samo razviti ono što si primio u životu, da to proradi u našem životu. Već nam je sve darovano. I da se ne bojim prihvatiti ono što nam Gospodin nudi“, ohrabrio je koadjutor.

Glede Duha Svetoga koja je osjenio Mariju, nadbiskup je rekao da je u početku stvaranja Duh lebdio nad vodama.

„Duh Sveti lebdi i nad Marijinim životom koji će Mariju osjeniti i učiniti da ona postane majka našeg Gospodina Isusa. To je novo, drugačije stvaranje, koje ne možemo primiti po svojoj naravi, to nam ovaj svijet ne može dati.

Kada bi nam Bog dao nešto samo od ovoga svijeta, to bi bilo premalo. Bog nam daruje nešto što je nadnaravno. Bog nas želi uvesti u svoj svijet i u svoju nadnarav. Zato je Bog opet počeo novo stvaranje u Mariji po svojim milostima. Mi smo Marijina slika. Mi participiramo u novom stvaranju koje Gospodin želi stvarati u tvom životu koje ti ne može dati ovaj svijet“, poručio je mons. Zgrablić.

Podsjetio je kako u Knjizi Izlaska piše da je oblak Gospodnji lebdio nad šatorom saveza, nad šatorom sastanka, tamo gdje su se čuvale ploče saveza.

„Tamo gdje je bio Mojsije, tu je lebdio duh Božji. Novi šator, novi Božji boravak među nama je u Marijinom životu. Novi Božji boravak kojega Bog odabire kao svoje mjesto je naš šator, a to je naša narav, naš život, tu Gospodin može stvarati nešto novo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

U misi su koncelebrirali rektor i prefekt sjemeništa, don Ante Dražina i don Mate Žilić i još četvorica zadarskih svećenika. Prisutni su bili i roditelji sjemeništaraca te učenici 1. i 2. razreda Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar sa svojim ravnateljem don Antom Sorićem.