Misno je slavlje predvodio mons. Antun Sente, ml., rektor Svetišta i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog uz koncelebraciju protojereja stavrofora Željka Pajića, grkokatoličkog župnika u Karlovcu. Članove baptističke crkve u Karlovcu i Dugoj Resi predvodio je njihov pastor Ladislav Ružića. Pjevanje je animirao VIS „Rim” iz Zagreba.

„Tokom molitvene osmine često se moglo čuti kako za jedinstvo kršćana valja molit tokom cijele godine, a ne samo u ovih osam dana, stoga mi u Karlovcu ovom zajedničkom molitvom dokazujemo da možemo zajedno moliti i izvan molitvene osmine”, naglasio je mons. Sente te nastavio kako se „naša molitva nastavlja se i u konkretnom životu stoga ćemo nakon misnog slavlja i zajedničke molitve sudjelovati u otvorenju izložbe ‘Božje prisustvo’ akademskog slikara Vladimira Bašića Šoto iz Duge Rese koji je đakon u baptističkoj crkvi”.

Nakon zajedničke molitve u Galeriji „Martin Borković” Nacionalnog svetišta sv. Josipa slijedilo je otvorenje izložbe „Božje prisustvo”, Vladimira Bašića Šote.

Prilikom otvaranja povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić je između ostalog kazao kako „u sadržajnost djela sakralne motivike kao bitnu komponentu Vladimir Bašić Šoto unosi simboličnost svjetla. Vanjsku oznaku nemjerljive duhovnosti koja figurativnim uprizorenjima daje novi taktilitet materijalnog, gdje svjetlo približava zemaljsko nebeskom i obrnuto”.

„U takvom misaonom doživljaju nadnaravnosti svjetla Bašić Šoto gradi svoj opus, unoseći u djela satkana religioznom poetičnosti ozračje meditativnog. Suptilnošću izraza oblikuje likove produhovljene tvarnosti, po kojoj opisnost realističnog dolazi u drugi plan. Sačuvana je jasnoća čitkosti potke tema kršćanske ikonografije, koju Bašić produblje porukama isječka biblijskog teksta u stalnoj upućenosti transcedentalnom. Oporost je formi manje-više dokinuta jer Bašić silnicama svjetla „omekšava“ površine, volumene, obrubne linije, skladajući kompozicije odmjerenih odnosa univerzalnog i duboko intimnog, te likovnom tankoćutnošću gradi i dubinu prostora i vertikalni uzlet scena”, kazao je tom prigodom prof Špoljarić te zaključio kako se „u prezentiranim slika prepliću idealizacija i stilizacija, metode likovnih pristupa kojima zbilja literarnog, uz sve motivske raspone, nagovještava bit: Božje prisustvo u duhovnom zagrljaju Neba i zemlje u povijesti i današnjici”.

Otvorenje izložbe glazbom je pratio Andrej Grozdanov, dobitnik Porina za najbolji album popularne duhovne glazbe.

Prigodom otvaranja izložbe okupljenima se obratio i pastor Ružička. „Slušajući predivnu glazbu koju nam je izveo dobitnik Porina Andrej Grozdanov vratio bih se na prvu pjesmu između čovjeka i žene, kada je čovjek ugledao predivnu Božju kreaciju koja mu prilazi i tada je uzdahnuo u radosti, i zasigurno je to bila jedna od najljepših pjesama koje je čovjek izrekao u svojoj povijest, ali je tada zaboravio na svoju zadaću da treba čuvati vrt . I došlo je do pada. Međutim, ono što je bilo prije pjesme je bilo stvaranje, odnosno slikarstvo. Cijeli svemir je bio obojan Riječju Božjom. I zato je to jedna od prvih Božji vrednota za koju mi znamo. O slikama ne mogu govoriti jer nisam likovi stručnjak, ali mogu reći o ovom čovjeku dvije riječi. Poznam ga iz onog vremena kada je slikao tamne slike i tamne motive. A sada gledamo kako slika svjetlo jer Bog je kadar ostvariti novo. To je taj blagoslovljeni trenutak u čovjeku gdje počinje srcem svoga bića u otkucaju i ritmu Božje ljubavi živjeti vječno”.

Autor izložbe Bašić Šoto izrazio je zahvalnost okupljenima što su došli na otvorenje njegove izložbe, ali i dobrom Bogu koji mu je podario talent i nadahnuće da može svoje doživljaje Boga slikarski prezentirati, te što ljudi gledajući njegove slike mogu o Bogu promišljati.

Izložba se može razgledati do kraja veljače 2023. svakog dana nakon misnog slavlja i u dogovoru s upravom Svetišta.

Vladimir Bašić Šoto rođen je 1953. u Postojni (Slovenija). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na smjeru slikarstva, u klasi prof. R. Goldonija i prof. N. Reisera. Od završetka studija 1981. postavio je brojne samostalne izložbe i sudjelovao u izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu: Pariz, Annecy, La Mairie de Seynod, Thonon (Francuska), Alessandria (Italija) i Stuttgart (Njemačka). Također je sudjelovao u internacionalnim umjetničkim kolonijama: Mittersill (Austria), Indonesia (Bali) i Budimpešta (Mađarska). Živi i radi u Dugoj Resi.