Kao što je u obraćanju rekao mons. Vukšić, „na ovoj skromnoj svečanosti, koja priliči postojećem stanju u zemlji kad su ljudi u opasnosti od epidemije, izvršena je obveza, koja proizlazi iz crkvenoga zakona, da imenovani biskup koadjutor, nakon što dobije izvornik apostolskoga pisma, kojim ga Papa službeno postavlja, bude uveden u službu“.

Pozdrav svim nazočnima, koji su bili na propisanoj udaljenosti u skladu s odredbama u vremenu pandemije, uputio je kardinal Puljić izričući dobrodošlicu „u ovim teškim vremenima kada COVID 19 hara svijetom“. „Bogu zahvaljujem da ova mjesna Crkva u ovim turbulentnim vremenima neće ostati obezglavljena. Papa je imenovao čovjeka koji dobro poznaje našu situaciju jer je godinama uključen u život i rad ove mjesne Crkve kao profesor i odgojitelj u Vrhbosanskoj bogoslovnom sjemeništu i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu“, kazao je kardinal Puljić te zahvalio nadbiskupu Vukšiću što ovoj službi pristupa „svojom jednostavnošću i iskrenom raspoloživošću služiti Kristu kao pastir ove mjesne Crkve“. Dodao je da nadbiskup Vukšić već dobrim dijelom poznaje mjesnu Crkvu vrhbosansku te da će je dodatno upoznati „kroz pastoralne pohode po župama, razgovore sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i s vjernicima“.

„Skoro trideset godina ‘orem ovu njivu’ sijući Riječ Božju i nastojeći okupljati ovu Crkvu te izgrađivati zajedništvo. Ne mislim nabrajati što sam učinio, ali samo da spomenem faze koje sam preživio. Preuzimajući ovu mjesnu Crkvu, u srcu sam nosio brojne planove. Kao mladi nadbiskup sam sanjao o brojnim projektima. Vrlo brzo su svi ‘pali u vodu’ jer je 1992. započeo nemili i krvavi rat. Kad god sam mogao, pošao sam uz rizik smrti među vjernike hrabreći ih u nadi. Izdržao sam ratna događanja i činio sam što sam mogao i kako sam znao. Nakon rata mi je bilo jasno da valja hrabro naviještati nadu i liječiti ratne rane i u srcima i dušama, kao i na brojnim zdanjima. Za vrijeme rata sam se osjećao kao Job slušajući kako mi nestaju župe, kako ljudi odlaze i progone ih itd… Trebalo je jake vjere i pouzdanja u Gospodina da bi se sačuvala uravnoteženost duha i sposobnost gledati naprijed. Ne znam što je bilo teže: izdržati u ratu ili ostati normalna nakon rata i vrijeme poraća upoznajući svu prljavu politiku domaći i svjetskih čelnika. Toliko puta sam morao gorku progutati, jer mi nije bilo jasno što je pametno reći, a što prešutjeti. Nisam se bojao za svoj život, jer sam Bogu zahvalan; puno mi je toga povjerio i dao da preživim. Sada je vrijeme da svjesno spremam korak za vječnost“, rekao je kardinal Puljić te podsjetio da je u vrijeme kada je on preuzeo službu nadbiskupa vrhbosanskog 1991. godine Vrhbosanska nadbiskupija imala više od 500.000 vjernika, a sada ih ima oko 180.000 odnosno, prema izviješćima župnika, oko 140.000 u 97 župa. Spomenuo je da Vrhbosanska nadbiskupija ima 219 svećenika od kojih su njih 38 u mirovini. Kazao je i da na teritoriju ove dijeceze djeluje 169 redovnika najveći dijelom franjevaca i 213 redovnica raznih družbi. „Pred nama je da svjedočimo, naviještamo i uporno utvrđujemo braću i sestre u vjeri na putu spasenja“, kazao je na kraju kardinal Puljić.

Nakon toga mons. Jagodzinski pročitao je na latinskom, a kancelar preč. Mladen Kalfić na hrvatskom jeziku apostolsko pismo odnosno bulu pape Franje kojom mons. Tomu Vukšića postavlja „vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom s pripadnim pravima i primjerenim obvezama“. „Želimo da s ovim našim dekretom upoznaš kler i puk te crkvene zajednice, te ih sve potičemo da te prihvate kao oca, čuvara i učitelja vrlo dostojna poštovanja. Tebe sama, napokon, časni brate, posebnim nastojanjem ohrabrujemo da, držeći na umu glavna dobročinstva ljubavi Presvetoga Srca Isusa Krista Gospodina našega, s istoga izvora darova zaslužuješ primati preobilnu milost za dobro naroda Božjega“, stoji u apostolskom pismu pape Franje koje je pokazano svim nazočnima.

Zapisnik o preuzimanju službe potom su potpisali članovi Konzultorskog vijeća: kancelar Kalfić, generalni vikar mons. Slađan Ćosić, ekonom Vrhbosanske nadbiskupije preč. Vladimir Pranjić, dekan Franjevačke teologije fra Danimir Pezer, župnik Župe sv. Josipa u Sarajevu mons. Anto Ćosić, ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ vlč. Šimo Maršić i generalni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, a odsutan je bio sudski vikar fra Šimo Ivelj koji se trenutačno nalazi u Rimu.

Potom se kardinalu Puljiću i nazočnima obratio nadbiskup koadjutor Vukšić zahvaljujući svim nazočnima što su bili spremni okupiti se „u ovo nezgodno vrijeme“. „Hvala vam svima za to osobno svjedočanstvo ljubavi i poštovanja prema Crkvi u Sarajevskoj nadbiskupiji! Bog vas blagoslovio i čuvao! Kad bi vremena bila ljepša i opasnosti manje, ovaj čin preuzimanja službe bio bi sigurno drukčiji. Imao bi također svoju liturgijsku dimenziju okupljanja naroda Božjega, iako ona u ovom slučaju nije propisana kao obveza. Bilo bi također mnogo biskupa, svećenika i drugih uzvanika. No, budući da nitko ne može predvidjeti do kada će ovakvo stanje trajati, trebalo je učiniti da duhovno dobro vjernika ne trpi i obaviti osnovnu crkvenu pretpostavku kako bi se moglo raditi na zakonit način. Zato sam se dogovorio s kardinalom, da se u ovim prilikama odričemo svake vanjske svečanosti jer, i da ju je moguće organizirati, smatrao sam da u postojećim prilikama ne bi dolikovalo niti bi bilo prikladno. Naspram tomu, vrijeme je za solidarnost: duhovnu, materijalnu, emotivnu i svaku drugu. Stoga je ovo prigoda da barem iznos, koji bih u redovitim prilikama potrošio na svečani prijem, darujem kao skromnu potporu Caritasu Nadbiskupije, čije hrabro osoblje, kao i djelatnici drugih karitativnih i humanitarnih ustanova, također u ovo vrijeme, posjećuje, hrani, oblači i grije potrebite i gladne“, kazao je mons. Vukšić.

„I dok iskreno zahvaljujemo medicinskom osoblju, civilnim vlastima, osoblju karitativnih i humanitarnih ustanova i volonterima za sve dobro koje čine, molimo Gospodina Boga da im dadne ustrajnosti, mudrosti i znanja kako bi se zaustavilo širenje opasnosti po ljudsko zdravlje, osigurao red i funkcioniranje društva. A ako bude volja Božja, bit će prilika i sredstava također za naša slavlja. Gospodine Bože! Sve svoje buduće dane i djelovanje s povjerenjem prepuštam u Tvoje ruke i providnost u bratskoj spremnosti i otvorenosti da pomognem kardinalu Vinku u služenju ovom dijelu Crkve Božje. Na slavu Božju, za dobro ljudi, porast Crkve i izgradnju društvene sloge kroz spremnost na dijalog i suradnju! A vama draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, svećenički i redovnički kandidati, i cijeli narode Božji, preporučam se u molitve, savjete i pomoć. Bog vas blagoslovio! I zdravi i veseli bili“, rekao je nadbiskup Vukšić.