Konferencija je okupila znanstvenike i praktičare iz Hrvatske, Češke, Austrije, Belgije te Bosne i Hercegovine, a rasprava je bila podijeljena u četiri tematska bloka.

Raspravljalo se o odnosu demokršćanstva prema liberalnoj demokraciji, kršćanskoj antropologiji i socijalnom nauku Crkve. Istaknuta je potreba razlikovanja liberalne demokracije od liberalnog individualizma te očuvanja usmjerenosti prema općem dobru. Predstavljeni su i povijesni korijeni demokršćanske misli te primjer Pier Giorgia Frassatija.

Sudionici su analizirali budućnost europskog i međunarodnog poretka, odnos suvereniteta i nadnacionalnih institucija te izazove tehnološkog razvoja i umjetne inteligencije. Naglašena je potreba prevladavanja podjela između europeizma, konzervativizma i nacionalizma te jačanja dijaloga i društvene kohezije.

Treći blok obuhvatio je hrvatsku politiku, gospodarstvo i socijalnu politiku. Analizirani su programi HDZ-a i tradicija HSS-a, kao i primjena modela socijalnog tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj. Posebna je pozornost posvećena razvoju hrvatskog socijalnog modela.

Završni blok bavio se identitetom, demografijom, migracijama i javnim prostorom. Istaknuti su demografski pad, iseljavanje i starenje stanovništva kao dugoročni izazovi, uz naglasak na važnost obitelji, dostojanstva, solidarnosti i supsidijarnosti. Analizirani su i medijski narativi hrvatskih katoličkih portala te razlike u pristupu političkim i društvenim temama.

Na konferenciji su sudjelovali: Davor Ivo Stier, dipl. pol., doc. dr. sc. Jakov Žižić, prof. dr. Marián Sekerák, dr. sc. Federico Ottavio Reho, Anamarija Maksimčuk, mag. comm., mr. sc. Domagoj Račić, prof. dr. sc. Jerko Valković, doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, prof. dr. sc. Zdenko Babić, Ante Zrile, mag. pol., prof. dr. sc. Dražen Barbarić, izv. prof. dr. sc. Tado Jurić, doc. dr. sc. Luka Šikić, Lukas Mandl, mag. phil., Marijana Petir, univ. spec. act. soc.

Konferencija je ponudila interdisciplinarni pregled prošlosti, sadašnjosti i mogućih budućih smjerova demokršćanstva u Hrvatskoj i Europi, uz naglasak na opće dobro, ljudsko dostojanstvo, društvenu koheziju i odgovornost prema suvremenim izazovima, izvijestilo je Sveučilište.