Riječ je o leksikografskom projektu hrvatske manjine u Vojvodini i Republici Srbiji.

Svezak su predstavljali glavni urednik Leksikona iz Hrvatskog akademskog društva iz Subotice dr. sc. Slaven Bačić, publicist i leksikograf, član uredništva Leksikona Eduard Hemar te pročelnik Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, član uredništva Leksikona izv. prof. dr. Mario Bara.

Uvodni govor održao je izv. prof. dr. Mario Bara koji je naglasio kako je rad na zborniku bio zahtjevan i dugotrajan proces, ali projekt vrijedan toga jer nudi bogat opus informacija o temi koja nije toliko poznata u hrvatskoj javnosti.

Eduard Hemar u svojem izlaganju naglasio je kako je 16. svezak najveći svezak u cijelom projektu koji traje više od 20 godina te da se on, uz rad na ispunjavanju forme zbornika, u većoj mjeri bavio sportskim kontekstom osoba u Leksikonu, za koju je ustvrdio da je bila važna. „Od samih početaka sporta u Vojvodini Hrvati iz Bačke igrali su veliku ulogu u razvoju sporta tog područja što se vidi već u samom početku i činjenici da su najstariji nogometni klub ‚Bačka‘ osnovali Hrvati Bunjevci. Uz to, u Petrovaradinu sportsko društvo ‚Zrinski‘ od samih početaka okupljalo je Hrvate, a iz njih je proizišla i ekipa kuglača, u potpunosti sastavljena od Hrvata, koja je u Jugoslaviji osvojila treće mjesto. U sportskom kontekstu ističe se i Tibor Mamužić, višestruki prvak, olimpijac, koji je porijekom iz Subotice, a nastupao je za Mađarsku, uz brojne druge“, zaključio je Hemar.

Dr. sc. Slaven Bačić okupljenima je predstavio Leksikon „kroz brojke“: „Ovo izdanje Leksikona, kao što su kolege prije mene naglasili najveće je dosad. U sve sveske Leksikona dosad je uključeno 2203 članka, 1122 biografije, 1276 ilustracija, što ukupni zbroj stranica svih svezaka Leksikona dovodi od 2015. Ovo 16. izdanje okupilo je 182 autora, u njemu se nalaze 272 članka, od čega su 204 biografije, što je najviše biografija u dosadašnjim izdanjima. Sami cilj Leksikona od njegovih početaka bio je pružiti uvid u povijest hrvatskog naroda na tim područjima, jer se o njima dosad relativno malo znalo te su o njima u velikoj mjeri pisali srbijanski i mađarski povjesničari. No, važno je istaknuti kako se u Leksikonu ne obrađuje građa isključivo usmjerena na Hrvate, već su tu i pripadnici drugih naroda koji su značajno pozitivno ili negativno utjecali na to područje i Hrvate na tom području, poput primjerice Vuka Karadžića, Ivana Mažuranića, Antuna Gustava Matoša i drugih“, istaknuo je Bačić.

U svesku je obrađen veći broj biografija (204) značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata. Najviše je priloga o znamenitim i uspješnim osobama iz porodica Mamužić, Marcikić, Marković, Matarić, Matijević, Matković, Merković, Miković, Milanković, Milašin, Milodanović, Mukić i drugih, a među njima su i mnoge plemićke porodice. Svezak sadržava i veći broj toponima (Matarići, Matević, Milkut, Mirgeš, Mironić, Mišićevo, Mlaka, Monoštor, Monoštorlija, Mostonga), etnografskih pojmova (maske, mastalundžije, materice, Mikulaš, mladenci i dr.), glasila (Miroljub, Misečna kronika), a ima i opsežnijih makropedijskih priloga (migracije, mirovne konferencije u Parizu). Programom predstavljanja moderirala je Matea Topić Crnoja, asistentica na Sveučilišnom odjelu za sociologiju HKS-a, izvijestilo je Hrvatsko katoličko sveučilište.