Uvodnu riječ uime rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića održao je prorektor za znanost prof. dr. sc. Roberto Antolović, istakavši da se važnost takvog skupa i znanstvenog dijaloga vidi vrlo jasno iz okruženja u kojem živimo. „U svijetu koji je bio suočen sa pandemijom, krizama, ratovima i promjenjivim životnim okolnostima nikad nismo bili više suočeni s važnošću promjena o kojima će se govorit na ovome skupu. Svima želim ugodan boravak na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i dobra rad“, zaključio je prorektor Antolović.

Uime Sveučilišnog odjela za psihologiju obratio se pročelnik doc. dr. sc. Dragan Glavaš. „To što ste svi ovdje, dragi sudionici, dragi gosti, pozvani predavači i studenti, svojevrsna je empirijska potvrda ‘intervencije’ koju smo proveli. Korijeni ove ‘intervencije’ sežu još u 2017. ‘ ili čak ranije kada je naš tadašnji programski odbor imao viziju konferencije koja će dati dodatnu vrijednost našoj zajednici, praktičarima i znanstvenicima. Sjećam se koliko je  žustro tadašnji organizacijski odbor radio na tom cilju. Ta se vizija nastavila u 2019. i izazovnoj 2021. kada su predsjednice našeg programskog i organizacijskog odbora uz pomoć svih članova uložile velike napore da budemo na pravom putu dijeljenja znanja, empirijskog i praktičnog uvide i podršku jedni drugima na ovom putu promjenjivih životnih okolnosti. Stoga sam zahvalan što sam ovdje pred vama i sretan što mogu reći da sam ponosan na vas i ponosan što sam jedan od vas”, zaključio je pročelnik Glavaš.

Uime Programskog odbora skupa govorila je izv. prof. dr. sc. Ljiljana Pačić-Turk koja je istaknula kako su od 2017. do sad, svake dvije godine, održana uspješna tri međunarodna znanstveno-stručna skupa u organizaciji Sveučilišnog odjela za psihologiju, s više od 500 aktivnih i pasivnih sudionika i aktualnim temama.

„Tijekom dosadašnja tri skupa pokazalo se da su naši skupovi mjesto na kojem možemo razmijeniti saznanja te doprinijeti daljnjem razvoju interdisciplinarne suradnje, ali i mjesto ugodnog druženja tijekom pauza za kavu, domjenka dobrodošlice i svečane večere. Želimo da naše Sveučilište opet bude prostor povezivanja, razmjene iskustava, primjera dobre prakse te novih znanstvenih i stručnih spoznaja. Veseli me i što je veliki broj sadašnjih i bivših studenata psihologije prijavio sudjelovanje na ovom našem skupu. Na ovoj konferenciji sudjeluje 293 aktivnih sudionika iz Hrvatske i inozemstva (Češka, Italija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Slovenija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo) sa 151 izlaganjem, kao samostalni autori ili u koautorstvu. U tri dana održat će se četiri pozvana predavanja, a održat će ih prof. Alessandro Antonietti, prof. Giovannio Travaglino, prof. Evangelie Demerouti i prof. Majda Rijavec, te 56 usmenih izlaganja u okviru deset simpozija. Nadalje, tu su 51 samostalno usmeno izlaganje u deset sekcija, 31 poster izlaganje, 12 radionica, dva okrugla stola i jedno predstavljanje knjige. Vjerujem da ćete na ovom skupu naći ponešto za sebe i što se tiče izlaganja, ali želim svima također veselo i ugodno druženje u ova tri sljedeća dana”, istaknula je izv. prof. Pačić-Turk.

Na kraju programa otvorenja govorila je predsjednica Organizacijskog odbora dr. sc. Lana Batinić koja je zahvalila svima prisutnima na dolasku i svima koji su sudjelovali u organizaciji konferencije koja ove godine broji gotovo 300 prijavljenih te brojne predavače, teme i simpozije koji pokrivaju široka područja. Svečano otvorenje glazbeno je pratio pjevački zbor studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta Chorus Unicath, a programom je moderirala studentica Katarina Užarević, studentica sveučilišnog diplomskog studija Psihologija.

Glavna tema skupa proizašla je iz prepoznavanja velikih globalnih te lokalnih promjena kao što su pandemija, rad na daljinu, rat, migracije, demografske promjene, ekonomske poteškoće i nejednakosti, promjene klime i zagađenja, nasilje, terorizam, digitalizacija – kao glavnog izazova današnjice i jednog od značajnih uzroka anksioznosti suvremenog čovjeka.

Četvrti znanstveno-stručni skup prilika je za dijeljenje znanstvenih i stručnih znanja o tome kako psihologija i psiholozi kao znanstvenici i stručnjaci mogu na učinkovit način pomoći pojedincima i zajednici nositi se s promjenama koje su zahvatile velik broj područja života svakog pojedinca. Uz pronalaženje najučinkovitijih strategija prilagodbe svijetu koji se neprestano uvelike mijenja, tendencija je promijeniti perspektivu i prikazati velike promjene, ne samo kao problem, već i kao poticaj, priliku za rast i razvoj kako pojedinca tako i zajednice u pozitivnom smjeru, izvijestio je Ured za odnose s javnošću HKS-a.