Nadbiskup je, pozdravivši župljane i hodočasnike okupljene ispred Oratorija, naglasio da „Mariju Pomoćnicu slavimo mi nemoćni, Bezgrešnu mi grešni, Majku mi djeca, sinovi i kćeri. Naš ljudski život je ograničen, grešan i smrtan. Teško se nositi s izazovima i poteškoćama čak i onim normalnim, svakodnevnim. Oduvijek je nama stvorenjima trebala Stvoriteljeva pomoć. Utjecali smo se Majci Mariji, Gospodinu i svecima i molili ih za pomoć.“

U propovijedi se osvrnuo na povijesne nedaće koje su zahvaćale ne samo pojedince, obitelji, gradove, države nego i čitavu populaciju poput ratova, pošasti kuge te današnje pandemije koronavirusa. U svim tim poteškoćama utjecali smo se za zagovor i pomoć Mariji Pomoćnici kršćana koju još u litanijama nazivamo zdravlje bolesnih, utočište grešnika, utjeho žalosnih…

Govorio je o povijesti blagdana Marije Pomoćnice kršćana, bitci kod Lepanta i pobjedi nad Turcima nakon koje je u litanije Majke Božje uvršten zaziv ”Pomoćnica kršćana”. Don Bosco, utemeljitelj salezijanaca, kazao je da je sve što je za života učinio za siromašnu djecu nije njegovo djelo, nego Marijino djelo. Odredio je da 24. svibnja bude najveći salezijanski blagdan. Salezijanci su poslije don Boscove smrti širom svijeta gradili crkve u spomen na Mariju Pomoćnicu.

„Majka Marija je Majka Gospodinova, Majka Crkve i naša majka. Po njoj se Riječ Božja utjelovila, Gospodin je postao čovjekom, a mi smo po Gospodinu postali braća i sestra. Gospodin je s nama htio podijeliti sve što ima. Darovao nam je sebe i Majku Mariju za našu majku“, kazao je nadbiskup.

U nastavku propovijedi govorio je o Majci Mariji, njezinoj ljubavi, pažnji i brizi za svoju djecu. „Marija je svoje molitve natopila svjetlom riječi Božje. Ona u tom svjetlu bolje vidi i prije vidi naše potrebe. Često molimo za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji, ali sužava se naš životu u uske granice bez duhovne dimenzije, bez vjere. Marija nas želi učvrstiti u vjeri, želi proširiti naš horizont da ne gledamo samo sebe, nego i bližnje“ Naglasio je da svaka majka ima životnu mudrost koju samo majka može imati, da je svaka majka sveta i velika te da ima urođenu sposobnost voljeti, vidjeti dublje i prije, vidjeti šire.

„I kad majka nije završila fakultet ni specijalizaciju, ona ima mudrost i zato joj se rado obraćamo za savjet. Odakle majci ta mudrost? Mudrost se najbolje dobije i shvaća s ljubavlju. Ljubav ima najdublji prodor u spoznanje. Naša spoznaja na temelju razuma nije toliko duboka koliko spoznaja u ljubavi. Mi se često ne razumijemo jer ne ljubimo“, istaknuo je mons. Barišić i pozvao sve da vrednuju svoje majke i da se povežu s Isusovom i našom nebeskom Majkom Marijom.

Na kraju euharistijskog slavlja, na kojem je pjevanje predvodio župni zbor, riječ zahvale nadbiskupu i svima koji su pridonijeli proslavi župne zaštitnice uputio je župnik i voditelj oratorija don Ivan Alojzije Terze, SDB. Župa se za proslavu blagdana pripremala trodnevicom.