U propovijedi je nadbiskup govorio o Bogu Ocu, Stvoritelju neba i zemlje, Stvoritelju čovjeka i svijeta, koji se u svojoj ljubavi ne zaustavlja „na stvaranju i na proročkoj riječi upućenoj čovjeku. On svoju čudesnu ljubav očituje svojim rođenjem u betlehemskom Djetetu. Stoga, kršćanstvo nije religija riječi – knjige, nego ispovijest vjere u Osobu – u utjelovljenu Božju ljubav, u događaj Radosne vijesti Božića. Na taj govor utjelovljene Božje ljubavi prema nama ljudima, rađa se i odgovor naše ljubavi prema betlehemskom Djetetu.“

Naglasio je kako vječni Bog ne dolazi k nama u slavi i veličini, nego u malom, nemoćnom djetetu potrebnom ljudske blizine i pažnje. „Čudesnom gestom svoje božanske ljubavi budi u nama ljubav. Bog u svojoj milosrdnoj ljubavi postaje malo Dijete kako bismo ga mi mogli bolje razumjeti, spremnije prihvatiti, iskrenije ljubiti. Božja ljubav oslobađa nas straha! Zato, u objavi Božića poruka pastirima: ‘Ne bojte se! … Rodio vam se Spasitelj – Krist, Gospodin!’ (Lk 2, 10).“

Ušavši u našu povijest, nastavio je nadbiskup, „utjelovljeni Bog prihvaća sve ljude, ulazi u kožu našega života. Njegovo rođenje na periferiji u siromaštvu štale znak je njegove ljubavi, pažnje, solidarnosti sa svima malenima, slabima, siromašnima, prezrenima; sa svima onima s današnjih periferija života i ruba društva. Svojim rođenjem postao je član ljudske obitelji, zaštitnik i zagovornik života – brat svim ljudima. Božić – betlehemsko Dijete – najveći je dar Božje ljubavi ljudskom rodu. Svako novorođeno dijete dar je Božje ljubavi koji nas trajno podsjeća na betlehemsko novorođenče u jaslama.“ 

U tom svjetlu osvrnuo se na pitanje nataliteta i rađanja sve manje djece u našoj domovini kazavši: „Kako danas u našem ‘Betlehemu’ prolaze djeca koja kucaju, ne samo na vrata našega društva, nego prije svega na vrata naših obitelji? O svemu tome moći ćemo više doznati od rezultata našega ovogodišnjeg popisa stanovništva. Naš odnos prema djeci znak je i našeg odnosa prema Radosnoj vijesti Božića.“ 

Pozvao je sve na molitvu da što prije iziđemo iz „epidemije virusa bijele kuge koja ugrožava budućnost našega društva.“ Sjetio se svih onih koji na Božić ne mogu biti sa svojim obiteljima, onih koji su u bolnicama, domovima, rodilištima i tolikim drugim mjestima, naglasivši da i k njima dolazi betlehemsko Dijete. „Otvarajući srca i vrata betlehemskom Djetetu, prepoznajemo njegovu prisutnost u članovima naše obitelji i u svakom čovjeku. U svjetlu božićnog događaja osjećamo istinsku radost da imamo jedni druge. Drugi nam postaju dar i još neotkriveno bogatstvo. Božić je nebeski dar koji nas osposobljava i uvodi u nova prostranstva darovanosti jednih drugima. Doista, rođenje betlehemskog Djeteta umnaža radost i uvećava veselje!

Nebeski Otac ne daruje nam nešto, nego nam daruje potpuno sebe u daru novorođenog Djeteta. Čudesna sebedarna Božja ljubav poziva nas da se znamo darivati bližnjima u darovanosti vremena, posvećenoj pažnji, otvorenosti razgovora, u potrebnom ohrabrenju, u svakodnevnim gestama ljubavi. Božićno darivanje želi unijeti među nas nove odnose i božićni duh darovanosti u život naše obitelji i društva. Stoga, događaj Božića daleko nadilazi opći naziv – blagdan, kao i uzvišene naslove – dan mira, ljubavi i obitelji. Božić je Božić! Čudesan i nezamjenjiv! Božić je utjelovljenje, a ne apstrakcija. Događaj, a ne ideja! Slavimo ne nešto, nego Nekoga – Osobu, a taj netko je sam Bog koji iz ljubavi radi nas ljudi i našega spasenja čovjekom posta. Zato, slavlje Božića nije u rekonstrukciji – imitaciji betlehemske špilje, jaslica, nego u nasljedovanju duha Božića: Biti obitelj, biti čovjek.“

Nadbiskup je istaknuo mogućnost novoga početka koju nosi Božić: „Draga braćo i sestre, osobno i obiteljski, pridružimo se pastirima i mudracima na putu k Božiću. Ako se ugasio naš ‘feral’ u tami svakodnevnice, ponovno ga užezimo. Neka Emanuel – Bog s nama – bude naš božanski suputnik s kojim ćemo graditi šire i životvornije odnose, iskrenije putove dijaloga, spremnost služenja. On neka umnoži radost i veselje u našim domovima i Domovini. Božansko Dijete neka u stilu Božićne darovanosti preporodi naše odnose: spremnost prihvaćanja, potrebu uvažavanja, mogućnost suradnje, hrabrost pomirenja, poniznost oprosta, sinodalnu solidarnost, socijalnu osjetljivost. Pristupimo ovoj čudesnoj Božjoj ljubavi koja dolazi tako blizu da premosti naše udaljenosti od Boga i bližnjih. Neka svojom nježnošću zagrli i svojom toplinom zagrije svako srce. Zahvalno mu se poklonimo i iskreno ga pozovimo pod svoj krov u naše obitelji i u naše društvene prostore.“

Čestitajući Božić nadbiskup Barišić je poručio: „Neka nam Spasiteljevo rođenje osvijetli tame srca i uma, udijeli zdravlje duše i tijela, umnoži radost i uveća veselje!“

U koncelebraciji mise bili su katedralni župnik don Ante Mateljan, don Marko Ćubelić i nadbiskupov tajnik don Nikola Šakić.Okupljeni vjernički puk je, uz Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma i orguljašku pratnju mo Ivana Urlića a pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice mo Šime Marovića, zdušno pjevao božićne pjesme. Misu je prenosio Hrvatski Radio i Televizija Jadran.