Nadbiskup Barišić podsjetio je da je Splitska metropolija postojala stoljećima, imala je važnu ulogu u hrvatskom narodu, ali je 1828. godine zbog političkih događaja Austrija u Dalmaciji napravila reformu crkvene strukture i oduzela Splitu titulu metropolije i nadbiskupije i prebacila je sjedište u Zadar.

„Splitu je time učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 141 godinu živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad. Bilo je puno truda, napora, interesa ‘za’ i ‘protiv’ i konačno je 1969. godine Splitu vraćena titula nadbiskupije i metropolije“, rekao je nadbiskup Barišić. U vrijeme ponovne uspostave metropolije mons. Barišić bio je mladi bogoslov, sjeća se događaja crkvene proslave, ali, kako je rekao, tada nije bio svjestan svih dometa, pozadine, niti budućnosti.

U sklopu Splitske metropolije su uz Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Šibenska, Hvarska, Dubrovačka i Kotorska biskupija. Svrha metropolije je unaprijediti pastoral. Prema riječima nadbiskupa Barišića, pastoral se unaprjeđuje dogovorima i zajedničkim odredbama. Split je crkveni i kulturni centar. Tu su Centralno bogoslovno sjemenište, malo sjemenište, Katolički bogoslovni fakultet.

Nadbiskup Barišić posebno je istaknuo zajedništvo, uvažavanje i poštovanje biskupa Splitske metropolije, koje se očituje u susretima, dogovorima, razgovorima i zajedničkim proslavama zaštitnika biskupija. „Naša Crkva živi dimenziju zajedništva. Ponosni smo na Splitsku metropoliju i zahvalni Bogu za nju. Njezinom ponovnom uspostavom obogaćena je i Crkva u Hrvatskoj“, poručio je nadbiskup Barišić.

Dr. Mile Vidović podsjetio je na događaje koji su prethodili te na donošenje odluke o ponovnoj uspostavi Splitske metropolije. Na zasjedanju Biskupske konferencije 1967. godine 15 biskupa glasovalo je da sjedište metropolije bude u Splitu, a 8 je bilo za Zadar. Kardinal Franjo Šeper objavio je da Splitu nedostaje 0,75% jednoga glasa. I pitanje nije riješeno. Kardinal Šeper donio je zaključak da će pitanje sjedišta metropolije rješavati Sveta Stolica. Prema riječima dr. Vidovića, bile su to mučne prilike. Situacija je bila napeta među biskupima.

Tu neugodnu situaciju razriješio je splitsko-makarski biskup Frane Franić koji je odlučio svoje zaključke iznijeti papi Pavlu VI. Mons. Fabijan Veraja uspio je dogovoriti audijenciju mons. Franića kod Svetog Oca 25. lipnja 1969. godine. Papa je od mons. Franića zatražio da mu preda svu dokumentaciju o pitanju metropolije, rekavši da će to on osobno riješiti. I Pavao VI. riješio je pitanje za malo više od mjesec dana. Bulom s nadnevkom 27. srpnja 1969. Papa je ustanovio Splitsku metropoliju i Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Prvi nadbiskup postao je mons. Franić . Istoga dana objavljena je i bula o uspostavi Riječke metropolije. Proslava ponovne uspostave Splitske metropolije upriličena je u studenome te godine.