U homiliji je nadbiskup Eterović naglasio da je, “vjerna svome utemeljitelju Isusu Kristu, Katolička Crkva od početka slijedila njegovu zapovijed: naviještala Evanđelje po svem svijetu te se zauzimala za cjeloviti, duhovni i materijalni, razvoj ljudske osobe.” Međutim, spomenuo je i riječi sv. Ivana Pavla II., kojemu je na srcu posebno bila budućnost Europe: ‘Europska kultura ostavlja dojam ‘tihog otpadništva’ (apostazije) zasićenog čovjeka, koji živi kao da Bog ne postoji’: “Na žalost, kada čovjek raskida s Bogom, kada simbolički ubije Boga, tada ubija i samoga sebe: gubi temelj na kojem čvrsto stoji, prezire vrijednosti koje su obilježile, među inim, i Europu, omogućivši procvat zapadne civilizacije. Te su vrijednosti, ujedno, bile ideal za kojim se težilo, i korektiv za otklanjanje nedostataka i ispravljanje pogrešaka.”

Spominjući britanskog povjesničara Toynbee-ja, koji je ustvrdio da civilizacije umiru samoubojstvom, a ne prirodnim uzrocima, nadbiskup se prisjetio brojnih znakova samoubojstva u našoj zapadnoj civilizaciji, primjerice strahota Prvoga i Drugoga svjetskog rata, ali i aktualne agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine, krvavog sukoba dvije države u kojima se većina stanovništva priznaje kršćanima pravoslavne vjere. Potom je nastavio: “Zar se i u kulturi smrti koja, među inim, promiče pobačaj i eutanaziju ne pronalaze drugi znakove tog samoubojstva? Demografsku krizu u Europi favoriziraju i neke nove ideologije, poput one rodne, protivne obitelji muža i žene otvorenoj rađanju djece, koje nameću moćna svjetska središta moći. Gotovo od početka svoga pontifikata, papa Franjo taj fenomen naziva ideološkom kolonizacijom, te poziva vjernike i ljude dobre volje da mu se odupru.”

“Katolička Crkva je po svojoj naravi opća, pa univerzalna kršćanska poruka vrijedi za sve ljude”, dodao je nadbiskup te citirao riječi Benedikta XVI. u pohodu Češkoj 2009. godine: “Rekao bih da kreativne manjine normalno određuju budućnost, i u tom smislu Katolička Crkva mora sebe shvatiti kao kreativnu manjinu koja je primila u nasljeđe vrijednosti; one nisu stvar prošlosti, već su vrlo žive i aktualne. Crkva ih mora aktualizirati; treba biti prisutna u javnoj raspravi, u našoj borbi za istinski koncept slobode i mira.”

“Katolička Crkva kao prioritet svoga djelovanja ima navještaj Evanđelja Isusa Krista koje uvijek ide zajedno s cjelovitim razvojem ljudske osobe. Njezino prvotno poslanje je duhovne naravi te se odnosi na njezine članove koji su pozvani živjeti kršćanski ideal u osobnom, obiteljskom i društvenom životu. Upravo zbog te društvene dimenzije, pozvana je u zgodno i nezgodno vrijeme pružati svoj doprinos izgradnji boljega i pravednijeg društva, možda jedne nove civilizacije koja neće biti uspješna bez vjere u Boga, a to zahtijeva i otpor procesima apostazije i samoubojstva. Stoga, s papom Franjom možemo ustvrditi da je Europi i svijetu potrebno vratiti srce”, zaključio je nadbiskup Eterović.

Na kraju misnoga slavlja, predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša nunciju je, u ime svih hrvatskih biskupa, darovao srebrni križ i prsten ukrašen hrvatskim pleterom. Kako je rekao, “križ simbolizira snagu vjere i poziva na svetost. Prsten je znak vaše apostolske službe, ali i povezanosti s Crkvom, a motiv pletera utkan je u kulturu i baštinu našega hrvatskog naroda. Neka taj simbol i Vama bude stvarni podsjetnik na jedinstvo, snagu i vjernost koju je naš hrvatski narod crpio iz vjere.”

Nakon misnoga slavlja, u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta predstavljena je knjiga nadbiskupa Eterovića “Tiha moć. Diplomacija Svete Stolice”.