Na konferenciji o temi „Koja je danas vizija Europe?“, posvećenoj još jednoj obljetnici – prije gotovo 70 godina, 4. studenoga 1950., dvanaest članica novoosnovanog vijeća u Rimu potpisalo je Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Nadbiskup Gallagher istaknuo je da je ta konvencija istinski kamen temeljac za zaštitu pojedinca od bilo kakvoga kršenja ljudskih prava. Napomenuo je i da je, zahvaljujući Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, oblikovan europski identitet utemeljen na zajedničkim vrijednostima koje nadilaze kulturne raznolikosti. Primijetivši da nemaju sve zemlje istu ideju o Europi, predložio je viziju Starog kontinenta koja ne zanemaruje njegove kršćanske temelje i korijene, ali i koja ne uključuje samo katolike i kršćane, već svaku osobu dobre volje.

Citirajući papu Franju, koji je Vijeće Europe posjetio u studenome 2014. godine, nadbiskup Gallagher istaknuo je ulogu te institucije u pitanjima koja se tiču zaštite ljudskoga života. Pritom je istaknuo stajalište Svete Stolice u situacijama kada su predložene formulacije ili ideje proturječne s obzirom na njezinu posebnu prirodu i specifične vjerske ciljeve ili kada se suprotstavljaju antropološkoj viziji koja poštuje dostojanstvo ljudske osobe i prava upisana u njezinoj naravi, odnosno teološkoj i antropološkoj viziji utemeljenoj na stvaranju, u kojoj su prava uravnotežena s odgovarajućim dužnostima.

Nadbiskup se usredotočio i na obrazovanje, napomenuvši da je čovjek po naravi biće u nastajanju i stalnom razvoju, te da obrazovati znači voditi dijete kako bi se njegova narav razvila i u potpunosti ostvarila. Što se pak tiče migracija, istaknuo je da treba poticati susret i uzajamno obogaćivanje, izbjegavajući pritom da se na asimilaciju gleda kao na odricanje od vlastitoga identiteta, što pak vodi zatvaranju migrantskih skupina u sebe. Upozorio je također kako postoji stvarna opasnost da se fenomen migracija nekontrolirano razvije i postane plodno tlo za trgovinu ljudima.

U skladu s Deklaracijom iz Abu Dhabija o ljudskom bratstvu, nadbiskup je naglasio važnost zajedničkog zalaganja u međureligijskom dijalogu. Različite su kulture zapravo pravo bogatstvo čovječanstva, ali iz njih treba odstraniti izobličenja koja im povremeno prijete, poput nezakonitosti, netrpeljivosti i diskriminacije, rekao je nadbiskup Gallagher.

S etičkog stajališta, danas primjećujemo sve rašireniju ideju da zakon treba odrediti što je etično, a ne etika koja nadahnjuje zakon. U tom smislu kršćani imaju središnju ulogu u jamčenju etičkoga temelja ukorijenjenoga u objektivnosti naravi, a ne u subjektivnosti volje zakonodavca, ili još gore, u prevladavajućem javnom mnijenju. Temeljno je načelo svakog političara voditi se vlastitom odgovornošću, pred Bogom i ljudima, za svaku svoju riječ i postupak u upravljanju narodom te za svaku predloženu zakonsku odredbu ili odluku, zaključio je nadbiskup Gallagher.