foto: KTA // Nadbiskup Gallagher u mostarskoj katedrali predvodio slavlje zaštitnika biskupije
Mostar (IKA/KTA)
Tajnik za odnose s državama pri Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskup Paul Richard Gallagher na svetkovinu sv. Josipa, 19. ožujka, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru predvodio je slavlje zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije.
Misu je slavio u zajedništvu sa svim članovima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine te petoricom biskupa Splitsko-makarske metropolije i 40 svećenika.
Pozdrav nadbiskupu Gallagheru uime svih uputio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić. “Primamo Vas s osobitim poštovanjem i ljubavlju i u Vašem pohodu ovih dana osjećamo posebnu i iskrenu naklonost svetoga Oca Franje prema Bosni i Hercegovini, prema katolicima i svima onima s kojima živimo u ovoj zemlji”, rekao je biskup Palić, istaknuvši zadaću katolika, pripadnika hrvatskoga naroda u toj biskupiji, ali i u Bosni i Hercegovini, “povezivanja i izgrađivanja društva u kojemu živimo, kako bi ono počivalo na načelima jednakopravnosti naroda, solidarnosti i međusobnog razumijevanja, u poštivanju dostojanstva svih koji žive na ovim prostorima.”
U homiliji, koju je na hrvatskom jeziku čitao don Ivan Turudić, nadbiskup Gallagher kazao je da je vrlo sretan što zajedno s okupljenima u katedrali može „slaviti ovu svetu misu o svetkovini sv. Josipa, zaštitnika sveopće Crkve kao i ove Biskupije u ovoj katedrali, posvećenoj Majci Crkve i sagrađenoj velikom žrtvom“.
Podsjetio je da papa Franjo njeguje posebnu naklonost i pobožnost prema čistom Djevičinu zaručniku i obično mu upućuje molitvene nakane i posebne zagovore za svoju službu, koju je započeo prije devet godina, stavljajući ih pod kip usnulog Sveca, koji se nalazi pored vrata njegove sobe. Podsjetio je i da je Papa prije dvije godine najavio posebnu godinu svetoga Josipa, na dan 150. obljetnice dekreta Quemadmodum Deus, kojim je papa Pio IX. proglasio svetog Josipa zaštitnikom Katoličke Crkve“. Tom prigodom papa Franjo objavio je apostolsko pismo Patris corde („Očevim srcem“).
Nadbiskup Gallgher osvrnuo se na lik sv. Josipa, kojega poznajemo kao čovjeka herojske vjere, koji u tišini izgovara svoj „fiat“, prihvaćajući i ostvarujući Božje naume, poput Marije u Navještenju Gospodinova rođenja i Isusa u Getsemaniju.
“Večerašnje evanđelje opisuje ga kao ‘pravedna’. Možda je to jedna od najviših titula koje Biblija rezervira za neku osobu, jer izraz ‘pravedan’ sadrži u sebi mnoge odlike”, istaknuo je propovjednik. Ta oznaka odgovara Josipu, koji svakako želi zaštititi svoju obitelj u nizu velike tradicije patrijarha i proroka, ali koji se zna i otvoriti, bez buke i vanjštine, iznenađujućem novom početku povijesti spasenja, koji je anđeo došao navijestiti Mariji.
“Izvan takve bezuvjetne vjere, ponizne i vjerne u svojoj predanosti Bogu, ništa se ne bi moglo razumjeti u događajima o Josipu, dok se upravo u njezinu svjetlu otkriva njegova ljubav prema skrovitosti koja očituje njegovu veličinu i vjernost ispunjenju Božjih obećanja”, istaknuo je nadbiskup Gallgher, dodajući da je sv. Josip “čovjek koji je bio sposoban sanjati‘ te je bio ‘čovjek snova‘ koji je čvrsto stajao na zemlji”.
„Dobro znamo koliko ste poteškoća imali i s koliko se poteškoća morate svakodnevno suočavati u ovoj zemlji, gdje su kulturne i etničke razlike tijekom povijesti često bile izvorom nerazumijevanja i trvenja, izazivajući sukobe i ratove. Sukob 1990-ih oduzeo je domove i uništio cijele obitelji, ne samo hrvatske. Veliki broj mladih ostao je bez roditelja i sredstava za uzdržavanje. Koliko je ljudi moralo napustiti i nastavlja napuštati ovu zemlju, prostorno malenu, ali blagoslovljenu velikom prirodnom ljepotom, kako bi prehranili svoje obitelji, krenuvši u potragu za pristojnim poslom. Koliko je ljudi odlučilo otići negdje drugdje, jer su njihove legitimne težnje izigrane“, rekao je tajnik za odnose s državama podsjećajući na riječi pape Benedikta XVI.
„Neka sveti Josip podari svim stanovnicima Bosne i Hercegovine i ovih dana stanovništvu Ukrajine sposobnost da sanjaju, riskiraju i izvršavaju teške zadaće koje su vidjeli u svojim snovima, jer, kako nas je podsjetio papa Ivan Pavao II. u Banjoj Luci (2003.): ‘Budućnost ovih krajeva ovisi i o vama. Ne tražite drugdje udobniji život, ne bježite od svoje odgovornosti čekajući da vam netko drugi riješi teškoće, nego zlo odlučno priječite snagom dobra‘“, zaključio je nadbiskup Gallagher.
Osim spomenutih biskupa na euharistijskom slavlju sudjelovali su i – iz BiH: apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, banjolučki biskup Franjo Komarica i pomoćni banjolučki biskup Marko Semren i umirovljeni biskup Ratko Perić; iz Republike Hrvatske splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, biskupi šibenski Tomislav Rogić, hvarski Ranko Vidović i dubrovački Roko Glasnović te iz Crne Gore kotorski biskup Ivan Štironja.
Koncelebrirali su i djelatnik u Državnom tajništvu mons. Janusz Blachowiak, otpravnik poslova Apostolske nuncijature mons. Amaury Medina Blanco, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, generalni vikar mons. Nikola Menalo, biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju don Ante Luburić i drugi.
U punoj katedrali bile su i brojne redovnice raznih družbi. Misno slavlje izravno su prenosile pojedine televizijske i radijske kuće. Pod ravnanjem don Dragana Filipovića liturgijsko pjevanje predvodio je Katedralni mješoviti zbor „Marija“ uz orguljsku pratnju milosrdnice s. Mateje Krešić.