Okružnicom od 23. prosinca 2020. nadbiskup Hranić proglasio je za čitavu nadbiskupijsku zajednicu 8. siječnja Danom molitve i pokore za smirenje i prestanak pandemije te sve župe pozvao na osobno i zajedničko sudjelovanje u molitvenim i duhovnim te pokorničkim sadržajima toga dana. U međuvremenu su 29. prosinca snažnim i još razornijim potresom od prethodnih, s ljudskim žrtvama, pogođene čitava Sisačka biskupija te dijelovi Zagrebačke, Gospićko-senjske i Požeške biskupije, a stradala je i župna crkva u Levanjskoj Varoši.

Stoga je nadbiskup Hranić nadopunio okružnicu od 23. prosinca, pozivajući sve u nadbiskupiji da ovogodišnji 8. siječnja, liturgijski spomendan Gospe Brze Pomoći, bude i Nadbiskupijski dan molitve i pokore za smirenje i prestanak pandemije te za žrtve potresa 29. prosinca 2020.

Nadbiskup Hranić odlučio se za dan kada se slavi spomendan Gospe Brze Pomoći kada se velik broj vjernika u svetištu okuplja svakoga 8. u mjesecu, da bi zajedno molili zagovor Blažene Djevice Marije za se što skorije smirivanje širenja koronavirusa, zahvalivši Bogu što se ovih dana brojevi smanjuju. U međuvremenu se dogodilo „novo zlo“ razorni potres na Banovini, pa je smatrao primjerenim da se na taj Nadbiskupijski dan moli i za žrtve potresa i na taj način iskaže velikodušnost i solidarnost sa svima koji trpe, kako zbog posljedica pandemije, tako i potresa.

Nadbiskup Hranić napominje da je to naišlo na vrlo pozitivan odjek među klerom i laicima diljem nadbiskupije, istaknuvši da mnogi vjernici, koji ne hodočaste u slavonskobrodsko svetište svakoga osmoga, štuju Gospu Brze Pomoći i mole joj se u svojim obiteljima. Dakle, to je itekako prisutno u vjerničkoj svijesti, molitvi i duhovnosti Božjega puka na području Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Nadbiskup u okružnici predlaže kako to učiniti u trenutačnoj situaciji epidemioloških mjera, navodeći primjere službe Riječi, pokorničkog slavlja, jedan sat klanjanja ili cjelodnevno klanjanje… Pritom je zahvalio svećenicima i suradnicima koji su pripremili molitvenu građu i razaslali je župama, a nalazi se i na nadbiskupijskim mrežnim stranicama, kako bi bili dostupni što većem broju vjernika.

Vrhunac će biti euharistijsko slavlje, iznimno su za taj dan dopustili, na početku ili završetku klanjanja, da svećenici mogu podijeliti i pričest. Naime, rekao je nadbiskup, zato su i ponudili raznovrsne liturgijsko-molitvene čine tijekom dana u crkvi kako bi se poštovale epidemiološke mjere a mogla primiti pričest i na taj način „doista molitveno u sjedinjenju s Kristom Gospodinom onim srcem i predanjem Blažene Djevice Marije sve stavimo u Božje ruke i položimo svoje povjerenje u Njega koji jedini može zaustaviti ovo zlo i koji nas može pohoditi svojom milošću“.

Budući da se u evanđelju toga dana čita o svadbi u Kani Galilejskoj u kojem BDM Marija poslužiteljima govori „Štogod vam rekne učinite“, nadbiskup Hranić ističe „da smo pozvani biti vjerni Isusovoj riječi, njegovim savjetima i idealima, i zasigurno kada bismo bili vjerniji evanđelju više bismo osobno pridonosili i mjerama zaštite kako bi posljedice pandemije bile što manje“. Premda je ponosan na već postojeće, smatra da bi bilo još i više sloge, radosti i zajedništva, unatoč svih poteškoća, u pomaganju stradalima u potresu.

Nadbiskup Hranić predvodi euharistijsko slavlje 8. siječnja u 10.30 sati u slavonskobrodskom svetištu i sve poziva na sudjelovanje u molitvi, postu i pokori jer „to nam pomaže da se što više sjedinimo s Bogom, budemo otvoreniji za njegovu riječ, i da zajednički u uzajamnoj solidarnosti i podršci možemo nadvladati sve poteškoće s kojima se suočavamo“.

Posebno je pohvalio djelatnosti Hrvatskoga Caritasa koji je pomogao i da se zalijeće rane nastale poplavama u Gunji i drugim mjestima tada, te je danas sve to obnovljeno, „za što je puk vrlo zahvalan, i lijepo je vidjeti da se ta solidarnost i danas ponavlja“. Istaknuo je ponovno i solidarnost svoje nadbiskupije sa Sisačkom biskupijom.

Razgovor je vodila Tanja Maleš.