„Većinom se Crkvu gleda kao političku instituciju koja bi trebala smjenjivati sve one koji su dotad bili. To nije tako, u Crkvi je sve drugačije. Svećenici su nadbiskupovi suradnici i da bi naša zajednička lađa mogla ploviti normalno – mora postojati suradnja“, kazao je nadbiskup Kutleša u razgovoru za HTV.

Vrlo je zadovoljan onim što je vidio, ali i dodao kako je osjetio „potrebu vjernika da njihovi pastiri dođu među njih i da im autentično tumače nauk Katoličke crkve.“ Uz to, kazao je, bitno je brinuti se i za katoličke škole i za karitativne potrebe.
Komentirajući navode da su ‘Orašar’, svjećice i pahuljice kao simboli Božića ‘nadvladali’ kršćanske simbole rekao je: „To je kao da vas netko pozove na rođendan, a slavljenika nema i nitko o njemu ne priča.“

„Slavimo rođendan Božića, malog Boga – i on mora biti u centru. Isus Krist je povijesna osoba i početak nove ere, naše spasenje. Sve ovo slavimo i na poseban način naglašavamo. Dosta pričamo o toleranciji, ali je bitno da naglašavamo ljubav jedni prema drugima, prema onima koji su nam blizu u ovo božićno vrijeme“, dodao je nadbiskup Kutleša.
Naglasio je kako je ljudima najpotrebniji „ljudski odnos“ i kako im treba „pomoći riješiti njihove probleme.“

O Nacionalnom uredu HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba
Glavna svrha nedavno otvorenog Nacionalnog ureda HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba jest, kazao je nadbiskup Kutleša, „pomoći da se procesuiraju postupci zlostavljanja, ali i uspostava prevencije kako bi se bilo koji problem mogao korigirati.“
„Sa žrtvama treba suosjećati i pomoći im u njihovoj patnji. Najbitnije je žrtvama priznati da se zlostavljanje dogodilo i da se želi da se stvari promijene. Zatim treba procesuirati i napraviti sve drugo što je potrebno. Kad žrtva vidi da Crkva želi dobro i da se mijenja, onda svi lakše prihvaćaju situaciju. Smisao ureda je da se ovakve stvari ne ponavljaju“, zaključio je.

Dodao je kako je u prošlosti bilo puno nesnalaženja, ali da se u posljednje vrijeme dosta stvari „stavilo na svoje mjesto“ – donesena su pravila da se procesuiraju oni koji su radili delikte, da se žrtvi prizna i da se žrtvi pomogne.
Nadbiskup Kutleša je u nastavku govorio o brizi Crkve prema stranim radnicima u Hrvatskoj. Želio bi, kaže da u Hrvatsku dođu ‘njihovi’ svećenici koji najbolje poznaju mentalitet svojih vjernika. S tim u vezi u Zagrebačku nadbiskupiju pozvana su tri svećenika s Filipina.
Nadbiskup je govorio i o načinu biranja biskupa, o obnovi crkvenih objekata u Zagrebu te o procesu kanonizacije bl. Alojzija Stepinca te o inicijativi za beatifikaciju kardinala Franje Kuharića.