U propovijedi je nadbiskup rekao da su navještena biblijska čitanja vezana uz povijest spasenja. „Od prvog Gospodnjeg ‘Neka mi bude’ do evanđelja u kojem nam evanđelist opisuje događaj Kristovog uskrsnuća. Sav svemir, sva povijest išla je upravo prema tome centralnom događaju Isusove pobjede nad smrću i nad grijehom, išla je prema njegovom slavnom uskrsnuću. Zato svečana liturgija bdjenja. Nijedna druga liturgija nije tako duboka i svečana kao ova vazmena, kojom Crkva ulazi u otajstvo onoga što će se na Uskrs dogoditi“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako „prekrasan Himan uskrsnoj svijeći predstavlja Isusa Uskrsloga i divne misli o povijesti spasenja“.

„U uskrsnoj noći Krist je raskinuo okove smrti i uskrsnuo je kao pobjednik od mrtvih. Ova se večer nadovezuje na ono što smo pratili kroz liturgiju Muke Gospodnje, kroz dramu velikog boja između ljubavi koja se bezrezervno predaje i tajne zla koja se očitovala u neshvatljivoj mržnji i neprijateljstvu. U obredima velikog bdjenja odjekuje riječ satnika ‘Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji’“ rekao je nadbiskup, podsjetivši da liturgija bdjenja inače započinje uz vatru, blagoslovom ognja, pod vedrim nebom. „Time se želi reći: Ovo je nebeski, svemirski događaj. Ovo je nadpovijesna milosna stvarnost koju nam je Krist objavio po svome križu, muci, smrti i uskrsnuću. To je liturgija koja spaja nebesko sa zemaljskim, povezuje božansko s ljudskim, kako se i kaže u Himnu uskrsnoj svijeći“ istaknuo je mons. Puljić.

„Vrhunac je euharistijsko slavlje u kojem se na nekrvan način obnavlja žrtva Novog saveza. Zato su apostoli svaki dan postojano hrlili u hram gdje su u radosti srca uzimali hranu, hvalili Boga i uživali naklonost svega naroda. Kristovo uskrsnuće je kamen temeljac naše vjere i nepomućeno svjetlo u povijesti ljudskoga mraka i tame. Krist je njeno središte i raskrižje, njezin smisao i njeno otkupljenje“ poručio je nadbiskup Puljić.