„Osam dana nakon Isusova rođendana, Crkva slavi blagdan Majke Božje – Bogorodice. Dostojno je i pravedno uz rođendan Sina Božjega posvetiti dan i Onoj koja je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu prvi dan Nove godine darovan je onoj „koja je početak boljega svijeta“, a naziv Bogorodica prva je od četiri dogme o BDM koja je usvojena na Efeškom saboru 431. godine“, rekao je mons. Puljić.

Istaknuvši da „nije bez razloga sv. Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora, 21. studenog 1964. proglasio Mariju Majkom Crkve“, nadbiskup je poručio: „Posvećujući prvi dan Nove godine Mariji Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke. Neka nas ona čuva, štiti i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, od gorčine i razočaranja, od duhovnih i životnih opasnosti. U njoj ćemo uvijek naći srce majke koja razumije naše suze, muke, boli, patnje i trpljenja“.

Na svetkovinu Marije Bogorodice, Crkva slavi Svjetski dan mira. Ove godine to je 56. godinu u nizu, od kada je 1968. sv. Pavao VI. odredio da se uz Novu godinu obilježava Svjetski dan mira.

„Papa Pavao VI. slavio ga je 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta a Benedikt XVI. osam puta. Papa Franjo ga obilježava jedanaesti put. Teme koje su četvorica papa obrađivali su raznolike“ rekao je nadbiskup, citirajući papu Franju da je mir „plod velikog projekta koji se temelji na međusobnoj odgovornosti svih ljudi“, „izazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u koštac“ jer traži „obraćenje srca i duše“, a „umrežuje sve ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet“.

„Kad se događaji u našem životu čine tragičnima i osjećamo se gurnutima u mračni i teški vrtlog nepravde i patnje, pozvani smo pobrinuti se da nam srce bude otvoreno nadi, staviti svoje pouzdanje u Boga koji nam daje svoju prisutnost, podupire nas u našim naporima i usmjerava na našem putu kroz život“, rekao je mons. Puljić predstavljajući poruku pape Franje uz Svjetski dan mira.

„Iz krize nikad ne izlaziš isti: iz nje izlaziš bolji ili gori“ istaknuo je Papinu poruku nadbiskup Puljić, potaknuvši na potrebu solidarnosti.

„Samo zajedničkim naporima, u bratstvu i solidarnosti, gradimo mir, osiguravamo pravdu i prolazimo kroz najbolnije događaje. Samo mir koji se rađa iz bratske i nesebične ljubavi može nam pomoći prevladati osobne, društvene i svjetske krize. Nisu bez razloga stari Dubrovčani na vratima Velikoga vijeća uklesali pravilo ponašanja: Obliti privatorum, publica curate“, istaknuo je mons. Puljić.

Nadbiskup je potaknuo na suosjećanje sa žrtvama rata u Ukrajini koji je prouzročio probleme i s opskrbom žitom i cijenama goriva.

„Za rat još uvijek nisu pronađena prava rješenja. Od nas se traži neka dopustimo da nam se srce promijeni izvanrednom situacijom koju smo proživjeli, da dopustimo Bogu da  preobrazi naše uobičajene kriterije tumačenja svijeta i stvarnosti. Pozvani smo na izazove svijeta odgovoriti odgovorno i suosjećajno, promicati mirovne napore za okončanje sukoba i ratova, zajednički i složno brinuti o našem zajedničkom domu, boriti se protiv virusa nejednakosti. Sablazan gladovanja cijelih naroda ostaje otvorena rana“ prenio je Papine poticaje i upozorenja mons. Puljić.

Istaknuvši da smo na početku Nove godine “zahvalni Mariji Bogorodici što je po djetetu Isusu donijela mir Božji nama ljudima, vremenima i narodima”, nadbiskup Puljić rekao je da nam Isus i ove godine “želi osnažiti vjeru i naše zajedništvo noseći darove blagoslova i mira. Primimo ga, ugostimo ga i recimo mu da je on doista mir i čežnja duše naše. Neka nas sve Novorođeni obdari svojim darovima radosti, zdravlja i mira”.