Papinska Zaklada, koja je i svoju ovogodišnju korizmenu akciju posvetila Ukrajini, bila je domaćin konferencije kako bi se saznalo više o situaciji s kojom se kršćani suočavaju u toj zemlji.

Dana 24. veljače obilježit će se druga godišnjica rata u Ukrajini otkako ju je Rusija napala 2022. godine. Broj poginulih nastavlja rasti kao i količina razaranja u sukobu koji traje već deset godina, a počeo je s ruskom aneksijom Krima.

Papa Franjo uputio je nebrojene apele za prestanak rata, uključujući i onaj od srijede 14. veljače kada je na audijenciji još jednom pozvao na kraj patnje.

Osvrćući se na trenutačnu situaciju tijekom konferencije za novinare koju je organizirala Papinska zaklada „Pomoć Crkvi u potrebi“, veliki nadbiskup Sviatoslav Shevchuk tužnim tonom prikazao je tragediju koja i dalje šteti njegovom narodu i zemlji.

Tijekom dvije godine od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, a prema neslužbenim procjenama agencija, broj vojnih žrtava popeo se na oko pola milijuna.

Oko 22.000 civilnih žrtava pogođeno je borbama i zračnim napadima, a oko 17,6 milijuna Ukrajinaca ima veliku potrebu za humanitarnom pomoći.

Otprilike 6,2 milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu, a više od 5 milijuna drugih je raseljeno unutar granica Ukrajine, a bombardiranja se nastavljaju svaki dan.

Tijekom konferencije, nadbiskup Shevchuk istaknuo je kako je „vrlo važno osuditi ratne zločine“, podsjetivši na masakr u Buchi. Također, Nadbiskup je upozorio da ako ovi zločini prođu nezapaženo da će se ponoviti diljem svijeta. „Ta osuda znači reći čvrsto ne ratu“.

„Ljude u Ukrajini“, nastavio je Nadbiskup, „ubijaju samo zato što su Ukrajinci“ te je posebno osudio što stradavaju djeca i obitelji. Tako je podsjetio da je do sada poginulo više od 500 djece, a njih više od 1200 je ozlijeđeno. Nadbiskup je osudio i činjenicu da su brojna ukrajinska djeca deportirana u Rusiju čime su brojne obitelji razdvojene.

Nadbiskup je govorio i o tome kako je u najrazorenijim područjima zabranjeno djelovanje Crkve te je napomenuo da u istočnoj Ukrajini nema svećenika i da ljudi ne mogu ući u one crkve čija su vrata zapečaćena.

No, unatoč golemim patnjama, primijetio je Nadbiskup, kao Crkva „donosimo nadu našim ljudima“ te je izrazio zahvalnost zbog činjenice da „nitko u Ukrajini nije umro iz humanitarnih razloga“, kao što je npr. glad ili žeđ, a sve zbog solidarnosti svijeta s Ukrajinom.

Na konferenciji je govorio i apostolski nuncij u Ukrajini, nadbiskup Visvaldas Kulbokas, koji je istaknuo da se oni koji su posjetili Ukrajinu vraćaju kući „nesposobni govoriti“, jer su „toliko traumatizirani onim što su vidjeli“.

Nadbiskup Kulbokas također je upozorio na obrazovnu krizu u zemlji, ističući da već četiri godine, „u velikom dijelu zemlje, počevši od razdoblja pandemije, a zatim i od sveobuhvatne invazije, nema nastave u školama“.

Osim toga, pohvalio je trud humanitarnih organizacija, posebno ACN-a (Zaklada „Pomoć Crkvi u nevolji“, op.). No, i požalio se kako su manje dobrotvorne organizacije „morale odustati“ jer su često ostajale bez sredstava, a imale su i problema s prelaskom granica ili dostavom namirnica.

Nuncij se na poseban način prisjetio ukrajinskih grkokatoličkih svećenika koji su nakon rata, koji je započeo prije deset godina, držani u zatočeništvu, rekavši „mi smo s njima i dan započinjemo moleći za njih“.

Prema podacima Promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini (HRMMU), koja prati i javno izvješćuje o stanju ljudskih prava u zemlji, najmanje 641 civil ubijen je ili ranjen u Ukrajini u siječnju 2024., te se time nastavlja trend povećanja civilnih žrtava od prosinca 2023. S obzirom na to da su napadi zahvatili područja daleko od bojišnice, došlo je do povećanja broja ubijene i ozlijeđene djece. Također, obitelji čine veći udio žrtava daleko od prve linije jer su mnoge obitelji sa svojom djecom evakuirane iz zajednica na prvoj liniji bojišnice. Misija UN-a potvrdila je i kako je u siječnju ubijeno ili ozlijeđeno 40 djece, u odnosu na 18 u studenom.

Dvije godine nakon sveobuhvatne invazije ACN je odobrio 630 projekata, uključujući 117 projekata stipendiranja u iznosu od preko 16,5 milijuna eura za potporu Katoličkoj Crkvi obaju obreda diljem Ukrajine. Zahvaljujući velikodušnosti, molitvama i žrtvi dobročinitelja ACN-a, 2022. i 2023. Ukrajina je bila zemlja koju je ACN najviše pomagao u svijetu, a više od 2200 prognanika koristi izravnu humanitarnu pomoć zahvaljujući dobročiniteljima ACN-a.