U koncelebraciji su bili odgojitelji bogoslovne zajednice, rektor don Đuliano Trdić, vicerektor don Franjo Frankopan Velić, duhovnik don Mato Brečić te ekonom CBS-a don Tomislav Bašić, zajedno s tajnikom zadarskog nadbiskupa don Damirom Šehićem.

Na početku misnog slavlja nadbiskup Puljić prisjetio se svog ulaska u splitsku bogosloviju 1966. godine. Ostala su mnoga ugodna sjećanja na tadašnje bogoslovne dane zbog kojih je Split zadarskom nadbiskupu prirastao i ostao u srcu sve do danas. No, od tada su se i prilike u društvu i Crkvi dosta promijenile, primijetio je mons. Puljić, te dodao da se kao Crkva moramo suočiti s novim izazovima: „Kušnja je sastavni dio našega života, a budućnost je u našim rukama“.

U homiliji je predstavio kao trajne uzore trojicu mladića iz naše nedavne povijesti, čiji životni primjer blista sve do danas, a to su bl. Miroslav Bulešić, bl. Ivan Merz te Zadranin i domoljub Ivo Mašina, čija je 60. obljetnica mučeničke smrti obilježena u studenome prošle godine. „Zbog domoljubnih ideja i akcija (…) mučili su ga i zadavili 1961. u 34. godini života“, istaknuo je nadbiskup Puljić. „U njegovu dnevniku nalazimo krasnih svjedočanstava, iz kojih se mogu iščitati mladenački žar, vjera u Krista, ljubav za euharistiju, te spremnost na žrtvu za evanđeoske ideale za koje je živio ovaj nezaboravni katolički i hrvatski junak i vitez“, naglasio je mons. Puljić.

Nadbiskup se posebno zaustavio na činjenici da u slučaju Ive Mašine nije riječ o svećeniku nego o angažiranom vjerniku-laiku, koji do danas može potaknuti i nadahnuti nove mlade naraštaje u obiteljima, društvu i Crkvi.

Crkva je skup vjernika koji su „postojani u zajedništvu“ (Dj 2,42), podsjetio je mons. Puljić: „Isus nije htio Crkvu kao masu ili neku nadgradnju. Želio je neka njegovi budu zajednica braće i sestara (Mt 23,8), zajednica stola i blagovanja, zajednica dobara i međusobne ljubavi“.
U zaključku homilije uputio je zajednici od četrdesetak bogoslova poziv da život i primjer ove trojice mladića bude i njima nadahnuće da se međusobno cijene i potpomažu, svoje poglavare poštuju a teološke znanosti ozbiljno proučavaju kako bi rasli u milosti i kreposti pred Bogom i ljudima.

Nakon euharistijskog slavlja i zajedničke večere nadbiskup Puljić podijelio je s bogoslovima sjećanja iz svoga bogatog životnog iskustva. Osobito dragocjeno bilo je njegovo svjedočanstvo o hrabrosti, slozi i vjeri Dubrovčana u vrijeme ratnih stradanja. Bogoslovi su također iskoristili prigodu da postave nadbiskupu razna pitanja o odgoju u bogosloviji, slici svećeništva te izazovima s kojim se Crkva susreće u suvremenom svijetu.

Na završetku susreta nadbiskup Puljić darovao je bogoslovima nekoliko svojih novijih tiskanih izdanja, a bogoslovna mu je zajednica u znak zahvale za posjet uručila prigodni poklon, košaru s autohtonim proizvodima.