„Imamo razloga radovati se blagdanu Bezgrešne, jer kroz taj blagdan vidimo što je Bog počeo činiti i što Bog čini u životu svakoga od nas − to postaje izvor naše radosti i snage našeg života“, rekao je mons. Zgrablić. Podsjetio je da je sljedeće godine 170 godina kako je papa Pio IX. proglasio dogmu o Bezgrešnom začeću Marije.

„Zbog plana svoga Sina, Bog je Mariju oslobodio ljage istočnog grijeha koji nas udaljuje od Boga. Svi smo rođeni s istočnim grijehom. Ali Bog nas ne ostavlja u tom grijehu, nego je unaprijed očistio od ljage istočnog grijeha zbog zasluga Isusa Krista koji je sve grijehe preuzeo na sebe i donio nam spasenje“, rekao je.

„U hodu prema Kristu koji se rađa, Mariju promatramo kao velika svečana vrata prema Božiću. Vrata kroz koja prolazimo, da kroz njen primjer, Marijin primjer i zagovor, Marijinu pomoć, i mi ulazimo u Božić; da prođemo kroz ta vrata da bi se Krist rodio u našem srcu. Da bi se nešto veliko i veličanstveno dogodilo u našem srcu, da bi se Bog sjedinio s nama i trajno nastanio u našem biću“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Uz Marijinu pomoć i mi možemo doživjeti ono što kaže apostol Pavao, da nas je Bog zamilovao u svome ljubljenome Sinu. Bog nas miluje u Isusu Kristu. Po sakramentu svetog krsta, Gospodin nam je učinio ono što je učinio Mariji u trenutku njenog začeća. Tu milost smo mi također primili jer nam je Krist darovao to oproštenje. Krist i nas danas traži u svakom našem grijehu“, rekao je.

Kad su Adam i Eva zgriješili, što je pročitano u prvom čitanju svetkovine, Bog traži Adama i pita „Gdje si?“. „Kad god činimo grijeh, Bog na to nije ravnodušan, jer grijeh je za nas poguban i donosi nam veliko zlo. Koliko je grijeh velik nismo ni bili svjesni dok nismo upoznali Isusa Krista, koji je radi naših grijeha morao uzići na križ. Prihvatio je muku i trpljenje da nas oslobodi od naših grijeha“, naglasio je.

Nadbiskup je izrazio utjehu rekavši: „Ali kad nas Bog traži u našem grijehu, Bog ne dolazi kao onaj koji nas dolazi suditi, tužiti. On nas najmanje dolazi kazniti. Bog čovjeku uvijek dolazi kao Spasitelj! Onaj koji nas hoće spasiti, koji nas hoće potražiti. Mi kad činimo grijeh, kao i Adam bježimo, skrivamo se. Otkrili smo svu svoju golotinju. Otkrili smo što mi jesmo. Grijeh je otkrio u nama našu prevaru. Ali tu nas Bog traži ne da bismo propali, nego da bi nam Bog darovao svoje spasenje. Da bi nam darovao svoga Sina. Bog nas ne optužuje zbog onoga što smo učinili, nego nas optužuje Zli koji nas je prevario i koji nas je nagovorio na taj grijeh. Gospodin uvijek dolazi kao liječnik, kao Spasitelj, kao milosrđe, oproštenje. Uvijek je takav. Papa Franjo kaže: ‘Bog se nikada ne umara u praštanju’“, poručio je propovjednik.

Pojasnio je i kako je ono što je rečeno da je kazna prvim ljudima, zapravo slika Božjih atributa, sposobnosti. „Bog je jedino prokleo zmiju, ali muškarca i ženu kaznio je na drugačiji način. Muškarcu je rekao da će trudom i znojem zarađivati svoj kruh. A mi smo slični Bogu upravo po tome što radimo, stvaramo, što možemo učiniti nešto; da se ne vladamo samo po instinktima, nego imamo slobodu. Jer stvoreni smo na sliku Božju. I što Bog čini? Božja ‘kazna’ je u tome da nam Bog vraća svoje dostojanstvo. Vraća nam sliku koju smo izgubili našim grijehom. Ženu kažnjava da joj kaže: ‘Žudnja će te mužu tjerati. U mukama ćeš rađati djecu svoju.’ Dakle, kad kažnjava ženu, Bog govori u terminima života. Bog vraća život. Bog čini da nam posljedice grijeha i zla koje činimo budu podsjetnik da nikad ne zaboravimo najveće, najvažnije − da smo stvoreni na Božju sliku, da je Bog došao da nas spasi, da nas Bog vraća da budemo njegova ljubljena djeca“, istaknuo je.

Poželio je svima da im blagdan Bezgrešne bude okrepa i snaga života, da Gospodina ljube, da njegovu riječ slušaju i prihvaćaju kao istinu svoga života. „Sve ono što je Bog učinio u svom sinu Isusu, a to isto čini u našem životu, da to možemo prepoznati. Da poput Marije, Bezgrešne, i mi to pohranjujemo u naše srce, da o tome razmišljamo, da nam to bude snaga, ljepota, smisao i radost života“, rekao je zadarski nadbiskup.

U misi su sudjelovali profesori i učenici Klasične gimnazije „Ivan Pavao II.“ koja je i nastala iz ustanove zadarskog sjemeništa. Nadbiskup Zgrablić podsjetio je da je i on, upravo u godinama tih učenika, kao sjemeništarac bio u zadarskom sjemeništu, gdje je dane provodio učeći, moleći i boraveći u toj kapeli sjemeništa. Naime, mons. Zgrablić pohađao je 3. i 4. razred Klasične gimnazije u sjemeništu „Zmajević“ u Zadru, gdje je 1980. godine i maturirao.