Proslava je počela velikom procesijom od svetišta Gospe od Staroga Grada, koju je također predvodio nadbiskup Zgrablić. Odatle se Gospin kip nosio putem dugim 2 km do zborne crkve u Pagu. Procesija se zaustavila na četiri mjesta kad je navješteno Evanđelje. Tijekom procesije molila se krunica i pjevale su se marijanske pjesme.

„Sveta misa, vrhunac molitvenog čina, čini nas dionicima veličanstvenog i čudesnog djela koji je Bog po Kristu dovršio u životu Marije, Isusove i naše nebeske Majke. Bog nam tim činom predstavlja konačno odredište Marijinog života, ali i života svakoga od nas. Marija je prvina, prvi plod Kristovog djela spasenja, koje Bog u Kristu i nama želi darovati. Marija je prva čiji se život ulio u more Božje vječnosti“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši vjernike da uzdignu svoje molitve, misli i želje, srce i duh, k Bogu koji svoju slavu i blagoslov očituje u Marijinom životu i daruje se svakome tko ga s ljubavlju prima. „To je najveći blagoslov života koji primamo, najveći dar koji u životu možemo primiti i od kojega možemo sretno živjeti. To je milost u kojoj možemo pronaći snagu za svako trpljenje, nerazumijevanje i križ našega života“, rekao je nadbiskup.

„Štujući Mariju, koja je postala Isusov dom na zemlji, mi iskazujemo najprije naše štovanje Bogu, to jest, izražavamo našu ljubav prema Bogu. A štovanje Boga pripravlja naša srca da se sam Bog u nama utjelovi, u nama nastani, kao što se utjelovio u Marijinom životu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Prema Katekizmu Katoličke Crkve, u govoru o ‘općinstvu svetih’, „Djevica Marija priznaje se i časti kao prava Majka Boga i Spasitelja. Ona je Majka udova Kristovih jer je s ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi (Krista) Glave. Uznesenje Blažene Djevice Marije posebno je sudioništvo u uskrsnuću njenog Sina i anticipacija uskrsnuća drugih kršćana“, podsjetio je predvoditelj slavlja.

Marija, Majka Kristova je Majka Crkve, rekao je mons. Zgrablić. Katekizam tumači da se „Marijin odnos s Crkvom ne može odvojiti od njenog jedinstva s Kristom; izravno iz njega proistječe. To sjedinjenje Majke sa Sinom u djelu spasenja očituje se od časa Kristovog djevičanskog začeća, pa sve do njegove smrti. Poslije uzašašća svoga Sina, Marija je svojim molitvama pomagala Crkvu u početku. Zajedno s apostolima i nekim ženama, svojim molitvama moli dar Duha koji ju je već pri navještenju osjenio“.

„Bezgrešna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, bila je dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina uzvišena kao kraljica svemira, da bude što sličnija svome Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrću“, citirao je nadbiskup KKC, istaknuvši: „Po krstu smo postali udovi mističnog Tijela Krista uskrsloga, a njegova Majka Marija, koja je Isusa rodila, postala je i naša Majka, jer smo postali udovi Kristovi“.

„Mnogostruko Božje svjetlo čije zrake dodiruju i obasjavaju svakoga od nas, našu nutrinu, a to su dobrota, milina, radost, toplina koje osjetimo u srcu, ukazuje nam se u svojoj raznolikosti i bogatstvu u životima svetaca, a osobito jasno u Marijinom životu. Sveci su odraz Božjeg svjetla koje obasjava put života. Marija je, kaže nam Knjiga Otkrivenja, znamenje veliko koje se pokazuje na nebu; „Žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda“ (Otk 12,1). Marija, Isusova Majka, u potpunosti zaodjenuta suncem, i nas obasjava svojim zrakama, kako se ne bismo izgubili na životnom putu. Svijetli nam svojim primjerom i zagovorom, kako bismo jasno vidjeli naše korake putem koji nas vodi u puninu života s Bogom u sadašnjosti i vječnosti. Marijina vjera i zagovor raspiruju svjetlo koje tinja u našim srcima, kako bismo živjeli u svjetlu Božje ljubavi, a ne u mraku grijeha“, poručio je nadbiskup Zgrablić, rekavši: „Marija nije samo svjetlo na putu života, nego i naša nebeska Majka koja nas ljubi, koja se zauzima za nas, prethodi nas u ljubavi, pokazuje svoga Sina i poziva: „Što god vam rekne, učinite“ (Iv 2, 5), kako bismo bili dionici njegove pobjede nad grijehom i smrću“.

Marijino uznesenje na nebo je važna stvarnost koja se odnosi na našu egzistenciju, naglasio je nadbiskup, poručivši: „Kakve li radosti za nas! U nebu imamo našu Majku odakle nas majčinski ljubi i prati na putu života. U nebu nam je Bog pripravio mjesto u svojoj vječnoj radosti“. Navodeći molitvu iz bizantske liturgije o Mariji: „U porodu si, Bogorodice, sačuvala slavu djevičanstva, a po smrti nisi ostavila svijet. Preselila si se Životu, jer si Majka Života, i svojim molitvama izbavljaš od smrti naše duše“, nadbiskup Zgrablić je poželio da nas zagovor Marije koja se majčinski brine za spasenje duša, prati na putu života.

Na kraju mise, nadbiskup Zgrablić predvodio je molitvu za mir u svijetu, preporučivši Gospinom zagovoru potrebe svijeta za mirom. Paški župnik Božo Barišić zahvalio je nadbiskupu na predvođenju procesije i mise koji u Pagu tradicionalno okupljaju tisuće vjernika iz domovine i svijeta.

Gospin kip u zbornoj crkvi u Pagu nalazi se od svetkovine Velike Gospe do blagdana Male Gospe. U tom razdoblju puk svaki dan u paškoj zbornoj crkvi moli sva četiri otajstva krunice. Na blagdan Male Gospe, Gospin kip u procesiji se vraća natrag u svetište Gospe od Staroga Grada, gdje ostaje do sljedeće svetkovine Velike Gospe.