Budi dio naše mreže
Izbornik

Nadbiskup Zgrablić predvodio slavlje kod zadarskih benediktinki

Zadar (IKA)

Zadarske benediktinke sv. Marije proslavile su blagdan sv. Benedikta, 11. srpnja, svečanim večernjim koncelebriranim slavljem koje je u crkvi Sv. Marije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.

Mons. Zgrablić poznaje zadarske koludrice još iz vremena dok je bio odgojitelj u zadarskom sjemeništu Zmajević te je izrazio radost da „nakon 32 godine ponovno sudjeluje u euharistijskom slavlju u prekrasnoj crkvi Sv. Marije“.

„Duh sv. Benedikta, zaštitnika Europe, koji je nazvan praocem redovništva na Zapadu, neka ozdravi sve bolesno u našim srcima i društvu. Nauk i primjer sv. Benedikta svijetli i nama, a ne samo redovnicama“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da po Benediktovu primjeru svoj život čvrsto utemeljujemo na najvažnijem i neprolaznom – u Bogu.

Monaški život je spoj djelovanja i kontemplacije kako bi se u svemu slavio Bog, rekao je predvoditelj slavlja, istaknuvši da sv. Benedikt sjaji u Zadru po životu, molitvi i djelovanju benediktinki čiji je samostan u 11. st. utemeljila plemkinja Čika. Zadarske koludrice sv. Marije najstarija su hrvatska redovnička zajednica postojana 1100 godina i druga najstarija ženska benediktinska zajednica u svijetu, nakon jedne pariške redovničke zajednice.

„Zahvalni smo Bogu za nebrojene milosti koje je izlio na to mjesto, na tolike generacije djece, mladih, starijih, obitelji, cijelu Crkvu, po predanoj molitvi, radu, služenju, posvećivanju, odricanju i žrtvi tolikih zadarskih koludrica kroz minula stoljeća. Zahvalni smo benediktinkama što nastavljaju biti tihi, po molitvi i radu jasan glas i svjedok Božje ljubavi prema čovjeku i čovjekovog posvećenja u istini, radu i životu. Opslužujući pravilo sv. Benedikta, one su i nama danas goruća sjajna zvijezda koja rasvjetljuje put da postanemo što sličniji Kristu u kojem ćemo pronaći živu sliku Boga u nama“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da je život benediktinki „iskra koja ima snagu zapaliti plamen preporođenja potreban svakom čovjeku, ovom vremenu, kulturi i civilizaciji. Nauk i primjer sv. Benedikta je evanđeoski kvasac istine i dobra, zvijezda vodilja pojedincima, obiteljima i narodima koja pokazuje pravi i siguran put današnjem čovjeku i društvu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je „ljudima našeg vremena koji su teško ranjeni podjelama, ratovima, egoizmom, bezboštvom i nemoralom, potrebna iskra duhovnosti koju je živio sv. Benedikt da bismo preobrazili društvo“.

Koadjutor Zgrablić naveo je pojave koje nagrizaju naše društvo i vrijeme: relativizam, egoizam, pohlepa za materijalnim dobrima, mreža kriminala i korupcije, plodno tlo za mafiju, pretjerani nacionalizam, novi oblici sebičnosti i gubitak socijalnog osjećaja, prazna kultura koja vodi do odmah i sada, kultura koja stvara zidove u društvu i srcu, globalizacija ravnodušnosti, ravnodušnost prema svim vrstama rasipnosti, pad vrednovanja života i nataliteta, napetosti koje umnažaju oružje i streljivo, mnogi oblici zlostavljanja i nasilja, iskorištavanja i ropstva, kriza sloge i jedinstva, raspad brakova i obitelji, trka za vlašću i čašću bez poniznosti i služenja, nekršćanski pogled na smisao ljudskog života i ljudsku narav, nedostatak mira i zadovoljstva ljudskog srca, nedostatak uronjenosti u Boga.

Sv. Benedikt živio je na prijelazu 5./6. st. kada se dogodio slom Rimskog carstva, a snažna kulturna, politička, religiozna, osvajačka i druga gibanja izazvala su veliku krizu vrijednosti, morala i institucija, rekao je propovjednik. Nakon raspada političkog jedinstva, stvoreno je novo duhovno i kulturno jedinstvo po kršćanskoj vjeri koju su prigrlili narodi Europe.

„Papa Grgur Veliki sv. Benedikta naziva ‘sjajnom zvijezdom’ toga vremena koji svojim životom i naukom pokazuje novi put života i vrijednosti koje dovodi do preporođenja cijele Europe. Umirovljeni papa Benedikt XVI. rekao je da se djelo i pravilo toga sveca pokazalo nositeljem istinskog duhovnog vrenja koje je tijekom stoljeća i izvan granica njegove domovine i vremena promijenilo lice Europe te da je Benediktova duhovnost bila u doticaju sa stvarnošću“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši primjer sv. Benedikta pokazuje put izlaska iz tame naše povijesti u svjetlo budućnosti.

„Promjena svjetla i preobrazba društva polazi od svakoga od nas. Koliko Bog bude više ispunio naš život, toliko će biti više dobra i blagoslova za ovaj svijet“, poručio je mons. Zgrablić. Potaknuvši da postanemo dobar kruh za dobar život svijeta, poželio je da nam zagovor sv. Benedikta pomogne donijeti veći rod života.

Sv. Benedikt bio je uronjen u živu prisutnost Boga. „Molitva je bila čvrsti temelj njegovog života. Kroz molitvu je sv. Benedikt uranjao u iskustvo Boga. Svoj pogled upravljao je Bogu, ali nije gubio iz vida svakodnevne dužnosti čovjeka s njegovim konkretnim potrebama“, naglasio je mons. Zgrablić, rekavši kako sv. Benedikt „opisuje monaški život kao školu služenja Gospodinu i opominje monahe da ništa ne smije imati prednost pred onim što se duguje Bogu, tj. pred molitvom“.

„I naš pogled, molitva, poput sv. Benedikta, moraju biti usmjereni na Boga od čije nam ljubavi ništa ne smije biti veće i važnije. Naš pogled istovremeno mora biti okrenut i prema čovjeku, naš rad prožet molitvom“, potaknuo je koadjutor, rekavši da se na taj način promiče naše dostojanstvo i dobro kako bismo služili bratu čovjeku.

„Naše Moli i radi postat će tako škola služenja Gospodinu i garant ispunjavanja volje Božje te snaga koja će doprinositi preobrazbi zemlje na slavu Božju i vremenito i vječno dobro svakog čovjeka. Bolje nam je biti mala iskra i svjetlo nad tamom ovoga svijeta, nego jadikovati nad tamom društva. To ćemo biti ako budemo čvrsto utemeljeni u Isusa Krista, svjetlo svijeta. Krist nas poziva, posvećuje i šalje da i mi budemo preporoditelji naših srca, obitelji i društva“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Predvoditelj slavlja iznio je i biografske podatke sv. Benedikta. Rođen je u Nursiji oko 480. godine. Odgojen je u Rimu, a pustinjački život počeo je u Subiacu gdje je sabrao učenike. Zatim se sklonio u Monte Cassino gdje je osnovao samostan i napisao Pravilo koje se proširilo u sve krajeve. Umro je 21. ožujka 543., a već od 8. st. u mnogim krajevima svijeta njegov spomen slavi se 11. srpnja.