Nacionalni susret pod geslom „Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas“ (Iv 15, 16) počeo je u večernjim satima u petak 5. svibnja. Sjemenište ‚Zmajević‘ u Zadru domaćin je ovogodišnjeg Nacionalnog susreta dijecezanskih i redovničkih sjemeništaraca iz Hrvatske i BiH koji se tradicionalno održava početkom svibnja, svaki put u drugoj nad/biskupiji.

Nadbiskup Zgrablić predvodio je u sjemenišnoj kapeli molitvu Jutarnje i održao prigodni nagovor. „Gospodin je najveća ljepota, najdragocjenije koga možemo upoznati i što možemo spoznati. Ta ljepota je toliko velika da nam nije dovoljan ni ovaj život da bismo je upoznali, ali u toj ljepoti uvijek moramo rasti. Pozvani smo je upoznavati, vidjeti, diviti joj se, da ona obuzima naše srce i da u toj ljepoti živimo“, rekao je mons. Zgrablić.

Nismo pozvani samo otkrivati ljepotu Boga Oca i njegovog sina Isusa Krista, nego pozvani smo u njima i sebe otkrivati, rekao je, „jer ta ljepota nije izvanjska, nešto izvan nas što promatramo očima, nego ona je iznutra, duboko u nama samima“.

Nadbiskup Zgrablić osvrnuo se na Poslanicu Rimljanima u kojoj sv. Pavao piše: „Nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire.“

„To znači najosnovnije – nitko od nas sebi nije birao ni dao život, nitko nije birao hoće li postojati ili ne. Sve što u sebi imamo, otkrivamo i o sebi promišljamo postoji zato što ima Netko tko je na tebe mislio, tko je o nama mislio“, rekao je zadarski nadbiskup, istaknuvši da čovjek nije proizvod nekih slijepih, slučajnih sila u svijetu, nego život izlazi iz Božje ruke.

„Bog je život i Bog dio sebe daruje nama. Najprije je važno da to prepoznamo – imam nešto najdragocjenije što mi je Bog darovao. Prema tome, Bog ti je to darovao s nekim razlogom. Nije ti to darovao tek tako, pa te pustio kao da je to nešto nevažno, i snalazi se što ćeš u životu. Nego, Gospodin ti je život i sve u njemu darovao s nekim razlogom“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši da ne žive kao da ih nose struje i vjetrovi ovog svijeta, nego da razmišljaju o životu kojega su primili od Boga s razlogom i smislom.

Potaknuo je sjemeništarce da razmišljaju zašto im je Bog darovao život i što Bog od njih hoće.

„Mi naš život možemo učiniti sretnim samo ako živimo s Bogom, s onim tko nam je dao život, ako smo u skladu s Njegovim planom i našim planom. A Božji plan kojega je on dao nama nije nešto strano nama, nego to tvori naš identitet, ono što osoba jest. Ono što osoba jest u svojoj dubini, što čovjek najdublje čezne – to je Bog koji te poziva!“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je sjemenište divna prigoda i veliki privilegij za promatranje što osoba želi u životu.

„Ako i ne postanete svi svećenici, najvažnije je da postanete ono što Bog od vas očekuje, ono na što vas je Bog pozvao – da to otkrijete u svom srcu, u svojoj nutrini. Da o tome razmišljate i da budete u skladu s onim na što vas Bog poziva, a vi to osjećate u sebi. Jedinstven si i neponovljiv, tako i tvoj poziv − ono što Gospodin od tebe traži je nešto jedinstveno. Kada živiš ono što Bog traži i očekuje od tebe, a što ti želiš i što je duboko u tvojoj duši, onda to znači da ne živiš više sebi, svojoj sebičnosti, nego da živiš Bogu, kao što kaže Pavao“, rekao je nadbiskup Zgrablić. Poželio je da njihov život bude u skladu s onim što Gospodin od njih traži, da to uvijek mogu živjeti.

„Kada to tražimo i živimo, tražimo ono najljepše u životu. Ako je Bog punina dobra, života, ljepote, radosti i sreće, ako s time surađujemo i ako smo tome blizu, onda možeš biti sretan. Gospodin nas je stvorio za puninu života“, naglasio je, poželjevši sjemeništarcima da ih ljepota Gospodina nosi u svim trenucima, pa i u teškoćama, nevoljama, bolesti.

„Ako je naše srce u Bogu, ljepota života koju sada započnemo i što sada s Bogom živimo nastavit će se u Bogu kroz svu vječnost. U toj ljepoti, promišljanju, radosti druženja i zajedništva, provedite vrijeme u Zadru“, poručio je mons. Zgrablić sjemeništarcima.

Rektor sjemeništa ‚Zmajević‘ i domaćin susreta don Ante Dražina istaknuo je da je taj nacionalni susret dragocjeni znak koji pokazuje da Bog još uvijek poziva mladiće u svećeničko zvanje od najranije dobi, iako su trendovi u tom smislu jako promijenjeni. Tim više treba poštovati i njegovati takve susrete kao iskru žara koja se ne smije gasiti i gušiti, nego pomoći da se razvije do punine duhovnoga zvanja i ostvarenosti osobe u svećeništvu, poručio je.

„Ovaj susret pokazuje da nas još uvijek ima, iako manje. Kad se vidi da je svake godine sve manje sjemeništaraca, ne bih to pripisao manjem zanimanju za duhovna zvanja, nego općenito situaciji u društvu. Dob zrelosti pomiče se na više. Ljudi se danas kasnije žene i kasnije donose važne životne odluke. I zanimanje za određene fakultete pomiče se kasnije. Maturanti nekad nisu sigurni koje zvanje izabrati. U toj kulturi teško je jednom dječaku u 8. razredu odlučiti već poći u sjemenište“, rekao je rektor Dražina, istaknuvši da ustanovu sjemeništa treba promatrati u duhu kršćanske odgojne ponude mladićima.

„Mi najviše naglašavamo kršćanski odgoj. Sjemenište je plodno tlo za razmišljanje, ne samo o duhovnom pozivu, nego o svom kršćanskom identitetu i svom kršćanskom poslanju. A onda, ako Gospodin nekoga zove, on će se odazvati svećeničkom pozivu. Ali sjemenište danas prvenstveno ide u odgojnom smjeru, da odgaja mladiće u kršćanskom duhu, da izrastu u odgovorne osobe koje će sutra donositi lijepe i dobre odluke“, rekao je don Ante.

U tom kontekstu, mladići koji pohađaju sjemenište predstavljaju osobiti znak u ovom vremenu i sekulariziranom društvu koje ih okružuje i znak su Božjeg  proroštva u svojim sredinama. „Zaista jesu, jer puno njih svjedoči da osjeća poziv već od rane mladosti. Ne smijemo zaboraviti da Gospodin poziva osobe razne životne dobi. Danas se događa češće odaziv starijih, zrelijih osoba, ali ne smijemo zaboraviti i reći Gospodinu da ne može zvati i najmlađe. Stoga je u našim danima sjemenište proročki znak da Gospodin zove sve i u bilo kojem razdoblju života, pa i od mlade dobi“, poručio je rektor Dražina.