Uručeno je devet nagrada: za područje društvenih znanosti nagrađena je dr. sc. Katarina Horvat, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti prof. dr. sc. Marcela Hanzer, za područje prirodnih znanosti: dr. sc. Petra Bajo, za područje medicinskih znanosti prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, za područje filoloških znanosti prof. dr. sc. Ekrem Čaušević, za područje književnosti Ivan Lovrenović, za područje likovnih umjetnosti Milan Bešlić, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije red. prof. art. Mladen Tarbuk te za područje tehničkih znanosti izv. prof. dr. sc. Jonatan Lerga.

Na početku svečanosti sve nagrađene, kao i sve nazočne izaslanike najviših državnih institucija te uzvanike, pozdravio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhart, osvrnuvši se na prigodnu 161. obljetnicu osnutka HAZU i njezinu ulogu promicanja izvrsnosti hrvatskog nacionalnog identiteta u domovini i svijetu. Osvrnuvši se na ostvarenja HAZU-a u proteklom razdoblju u svim sastavnicama Akademije, akademik Neidhart je rekao da Akademija ima 120 redovitih, 190 dopisnih te 86 članova suradnika, da je tijekom 2021. godine objavila 183 publikacije, a da se nagrada dodjeljuje od 1993. godine. Dodjeli nagrade uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića nazočan je bio generalni vikar mons. Tomislav Subotičanec.

Nakon što je predsjednik Odbora za nagrade akademik Josip Madić pročitao obrazloženja djela nagrađenih laureata, uručene su im nagrade. Uime svih nagrađenih, zahvalnost za uručene nagrade izrekla je dr. sc. Petra Bajo, istaknuvši da je nagrada lijepi podsjetnik za radost uspjeha, ali ujedno i prilika i novi poticaj da nagrađeni nastave biti bolji i ne prestanu probati podizati ljestvicu izvrsnosti sve više, u takvim okolnostima u kojima žive i rade.

Milan Bešlić, likovni i književni kritičar i esejist, dugogodišnji je član časopisa „Crkvena kulturna dobra“, koji su 2003. godine pokrenuli Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Glas Koncila, sa svrhom što većeg približavanja i predstavljanja bogatstva kulturnih dobara Zagrebačke nadbiskupije i ostvarivanja novog i djelotvornog odnos između Crkve i kulture. Sudjeluje u mnogim prijedlozima i oblikovanjima sakralnih prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Autorski potpisuje više od 150 izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika te je i autor brojnih monografija hrvatskih umjetnika i pisac brojnih predgovora u katalozima i stručnoj literaturi.

Bešlić je nagradu HAZU dobio za autorstvo izložbi i promociju umjetničkog djela akademika Ede Murtića uz stogodišnjicu njegova rođenja, osobito iz razloga što je pokrenuo projekt „100 godina rođenja Ede Murtića“, osmislio manifestaciju „Dani Ede Murtića“ u njegovu rodnom mjestu Velika Pisanici, o čemu je tijekom 2020./21. priredio dvije izložbe i monografije o Murtiću.

„Svojim gotovo polustoljetnim djelovanjem u hrvatskoj kulturi, posebno na području likovnih umjetnosti i književnosti, Milan Bešlić je autorskim izložbama, dokumentarnim filmovima i knjigama pokrenuo novi oblik kulture pamćenja – njegovanje sjećanja na ljude i njihova djela – i otkrivao nove priloge i vrijednosti u hrvatskoj umjetnosti“, stoji u obrazloženju nagrade u prigodnoj brošuri, objavljenoj u prigodi dodjele Nagrade.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jednoglasno je donijelo Odluku o dodjeli nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu, na sjednici održanoj 30. ožujka 2022., na temelju prijedloga i mišljenja razreda HAZU, izvješća Odbora za nagrade od 21. ožujka 2022. i članka 10. Pravilnika o postupku dodjele nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.