Sinodalna Crkva je pozvana „prakticirati kulturu susreta i dijaloga s vjernicima drugih religija“, a proces Sinode o sinodalnosti, koji će nakon prve skupštine 2023. imati još jednu u listopadu ove godine, „prilika je da naučimo što znači iskusiti jedinstvo u različitosti.“ Istaknula je to sestra Nathalie Becquart, dotajnica Sinode biskupa, u svom govoru na trećim Mediteranskim teološkim susretima koji su se od 14. do 20. srpnja održali u pastoralnoj kući Domus Laurana u Lovranu, na hrvatskoj obali Jadrana.

Predavanje na temu „Sinodalnost, ekumenizam i međureligijski dijalog“

Na svom javnom predavanju u utorak 16. srpnja navečer, pred 38 studenata i doktoranda teologije, protagonistima Mediteranskih teoloških susreta koje je organizirala Riječka nadbiskupija, pred pet predavača i javnosti koja je ispunila dvoranu, francuska redovnica predstavila je temu „Sinodalnost, ekumenizam i međureligijski dijalog“. Pojasnila je da se Crkva ne smije bojati različitosti, „jer je već nosi u sebi i ne forsira jednoličnost“. Stoga je pozvana hoditi sa svima, ne samo s katolicima, kršćanima i ljudima drugih vjera, rekla je sestra Becquart, dodavši kako je „Sinoda način da se to pokaže, jer svi ljudi imaju isto dostojanstvo“.

Sinoda: cijela je Crkva zajednica učenja

Dotajnica Sinode zaključila je tumačenjem da sinodalnost mijenja razliku između hijerarhije kao Ecclesia docens (Crkve koja naučava) i laika kao Ecclesia discens (Crkve koja uči). Na taj način Crkva kao cjelina može postati Crkva učenja. Potom je u srijedu 17. srpnja navečer sestra Becquart sudjelovala na javnom okruglom stolu u Riječkoj nadbiskupiji na temu susreta „Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“.

U ovakvim iskustvima rađaju se pravi odnosi između različitih ljudi

Nakon intervencija pet teologa i teologinja koji su bili predavači, katolika, protestanata, pravoslavaca, ali i po prvi put muslimanskog imama Benjamina Idriza te profesorice Zilke Spahić- Šiljak, francuska redovnica Becquart podsjetila je da je tamo gdje su katolici manjina, kao primjerice u Bangaloreu u Indiji, koje je posjetila tijekom sinode, „bilo gotovo prirodno povremeno uključiti predstavnike drugih religija u mjesne sinodske sastanke“. I zaključila je istaknuvši da iskustva poput Mediteranskih teoloških susreta „vrijede više od tisuću riječi i tekstova o dijalogu, jer ljudi dobre volje mogu stupiti u relacije“ i stvoriti istinski sklad različitosti za izgradnju boljeg svijeta.

Abdelsalam i Dokument o ljudskom bratstvu

Ranije je, na otvaranju MTS-a u ponedjeljak, 15. srpnja, pročitana poruka suca Mohameda Abdelsalama, glavnog tajnika agrade Zayed za ljudsko bratstvo i svjedoka dijaloga koji je doveo do potpisivanja tog povijesnog Dokumenta o ljudskom bratstvu 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju. Riječki nadbiskup Mate Uzinić podsjetio je da je upravo taj Dokument, koji su potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara, Ahmad Al-Tayyeb, potaknuo organizatore MTS-a na odabir teme ovog izdanja MTS-a. Abdelsalam je definirao Dokument kao „jednu od najznačajnijih deklaracija u modernoj ljudskoj povijesti“, plod nastojanja da se promiče suživot i ljudsko bratstvo i sestrinstvo, ne samo između muslimana i kršćana, koji zajedno predstavljaju više od polovice svjetskog stanovništva, „nego i između svih ljudi, bez obzira na njihove razlike“. Potom je predstavio nastanak Dokumenta u čijem je nastanku osobno sudjelovao.

Nastanak Deklaracije iz Abu Dhabija

Sve je počelo, podsjetio je egipatski sudac, 2018. godine sastankom u Vatikanu između pape Franje i velikog imama Al-Azhara, na kojem je i on bio prisutan. „Razgovor između ova dva velika vjerska lika – napisao je Abdelsalam – pretvorio se u raspravu o hipotetskom petogodišnjem djetetu i kako bi se ono, jednom kada odraste i krene na studij, moglo ponašati prema drugima koji imaju drugu vjeru“. Papa i njegov gost zapitali su se što bi se moglo dogoditi „ako se između ove studentice ili ovog studenta i njegovih kolega pojave teška duhovna pitanja, poput onoga koji će ljudi otići u raj i mogu li se ljudi drugih religijskih tradicija spasiti“.

Vrednote spomenute u Dokumentu: kompas za čovječanstvo

Potom su imali ideju „stvoriti resurs za studente i studentice poput vas – tako da se, kada nastanu ova pitanja, možete obratiti dokumentu o ljudskosti koja nam je zajednička, a koji su zajedno izradili dvojica najvažnijih vjerskih vođa na svijetu, predstavljajući kršćanstvo i islam“. U svjetlu izazova zbog sukoba i kriza bez presedana s kojima se naš svijet danas suočava, Abdelsalam je zaključio u svojoj poruci da „svi trebamo podržati vrednote ljudskog bratstva sadržane u ovom povijesnom dokumentu, koji mora služiti kao kompas za čovječanstvo da nas ponovno vodi putem mira, pravde i poštovanja“.

Uzinić: Evanđelje protiv europskih strahova

U uvodnom govoru riječki nadbiskup Mate Uzinić podsjetio je kako je nakon 11. rujna 2001. godine, pandemije, rata u Ukrajini i rata u Gazi „Europa postala kontinent straha i neizvjesnosti. Kao teolozi i teologinje si u takvoj situaciji moramo postaviti pitanje kako radosna vijest evanđelja može djelovati oslobađajuće, kako ljudima našeg naraštaja možemo približiti kulturu susreta i mentalitet bratstva“. Potom je naglasio da, hraneći se tim strahom, rastu „rastu populističke stranke koje potragu za identitetom temelje na odbacivanju solidarnosti i zajedništva, na implementaciji nacionalnog egoizma“. Nazivaju se kršćanima, „zaboravljajući da je europski, ali i kršćanski identitet, nužno otvoren, baziran na odnosima, na dijalogu“. Bog je u Kristu „htio zajedništvo s ljudima, i ukoliko odbacujemo zajedništvo s drugima, tada smo iznevjerili temeljnu poruku kršćanstva. Jednostranost i prisilna uniformnost, koja se očitovala kroz strašne religijske ratove i ideologije fašizma, nacizma i komunizma, pokazala se kobnom kako za Europu, tako i za kršćanstvo“, kazao je nadbiskup Uzinić.

https://youtu.be/Rr4sQN83cfc

Muslimanski migranti i nove mogućnosti

Na našem su kontinentu, nastavio je Uzinić, „kršćansko-muslimanski odnosi prolazili kroz različite faze“, no u posljednje vrijeme „otvaranje europskih društava muslimanskim migrantima počevši od druge polovice 20. stoljeća proizvelo je novi oblik suživota koji nudi nove mogućnosti“. Od Francuske do Italije, do Bosne i Hercegovine gdje je prisutnost dugotrajnija i Turske, Albanije i Kosova, koji imaju muslimansku većinu, „ovi nas lokalni konteksti mogu i učiti onome što kršćani i muslimani imaju zajedničko, umjesto da naglasak uvijek bude na stvarima koje nas razdvajaju“. Iskustvo višestoljetnog suživota i uspješni modeli dijaloga i bratstva, „mogu nas nadahnuti mudrošću koja oslobađa od straha i zatvorenosti. Možda se upravo tu krije spasonosna iskra našeg ugaslog identiteta, možda nam se valja vratiti Mediteranu kako bi ponovno izgradili Europu“, kazao je.

Mladi teolozi i teologinje protiv idola samoljublja

Biti Kristovim sljedbenicima, pojasnio je riječki nadbiskup, „danas znači otkriti i priznati vjersku dimenziju drugih religija. Današnji bi vjernici, a prije svih teolozi, posebno vi mladi teolozi i teologinje, trebali svojim suvremenicima pomoći da se odvoje od idola sebeljublja koje je korijen nepodnošenja, prezira i uklanjanja drugih.“ Citirajući teologa Tomáša Halíka, predavača na dubrovačkoj Ljetnoj školi teologije 2021., koji je rekao „Suprotnost ljubavi nije mržnja, nego sebeljublje. Suprotnost vjeri nije ateizam, nego pobožanstvenjenje sebe“, nadbiskup Uzinić je naglasio da „kršćanska Europa ne znači Europu pod kršćanskim režimom, Europu kršćanluka, koja bi branila dolazak nekršćanima. Naprotiv, znači Europu koja se brine da svatko na njenom teritoriju može moliti Boga svojim riječima, i da to može činiti pored onoga tko moli na drukčiji način, tko se moli drukčijem Bogu, ili pored onoga koji uopće ne vjeruje u Boga.“

Nikada ne pretvarati granice u ponore koji nas dijele

Ti su odnosi, za nadbiskupa, „ključni za mir u svijetu, za izgradnju bratstva i socijalnog prijateljstva, o čemu često govori papa Franjo“. Podsjetio je da je bratstvo i sestrinstvo s ljudima drugih vjera i uvjerenja temelj Dokumenta iz Abu Dhabija, koji je nadahnuo temu ovih Mediteranskih teoloških susreta, „kao što su sloboda i odgovornost“, upravo kao što je „nasilje za koje neki tvrde da počinje osuđeno u ime Božje“. „Odbacivanje fundamentalizma ne znači relativiziranje razlika“, zaključio je Uzinić, kao što prihvat migranata „ne znači niti dokidanje granica i nepoštivanje zakona zemlje u koje se dolazi. Granice su omeđivanje slobode, da se ne poništi sloboda drugoga. Kako u politici, tako i u teologiji, od granica ne smijemo napraviti idola i ambis koji nas razdvaja, već mjesta susreta i izraz poštivanja razlika“, kazao je nadbiskup Uzinić, prenosi Vatican News.