Zainteresirani su imali priliku posjetiti Franjevački samostan Male braće u Dubrovniku, Samostan sv. Dominika, Moćnik katedrale Gospe Velike i Biskupsku palaču te tako, uz vodiče, bolje upoznati baštinu koja se ondje čuva.

Gvardijan Samostana Male braće fra Josip Sopta na početku je pozdravio okupljene i podsjetio kako je nedavno bio prvi dan proljeća, a s time i prvi gosti počinju dolaziti u muzej. Govorio je o nastanku tog franjevačkog samostana rekavši kako se mnogi gradovi na jadranskoj obali pozivaju na to da je sv. Franjo na proputovanju boravio u njima, ali je „dubrovačka tradicija najjača“. Detaljnije je govorio o gradnji samostana i klaustra. „Ovaj samostan u svijetu je najvažniji ne zbog klaustra ili ljekarne, kako bi se pomislilo, nego zbog biblioteke“, kazao je gvardijan Sopta te nastavio tumačiti njenu važnost.

Kod dominikanskom samostanu je dobrodošlicu izrazio prior fr. Tomislav Kraljević. O nastanku samostana i izgradnji biblioteke, koja je bila treća javna biblioteka tada u svijetu, govorio je fr. Stjepan Krasić. Predočio je okupljenima koliko je važno bilo buđenje svijesti kod bogatih pojedinaca o ulaganju novca u knjige i gradnju javnih knjižnica, što je prvo učinjeno u Firenci 1443. godine. „Tu je počeo novi vijek“, ustvrdio je profesor Krasić.

Pročitao je hrvatski prijevod dokumenta kojim jedan Dubrovčanin, koji je ušao u dominikance, traži od gradskih vlasti da novac koji im je darovao prije odlaska u samostan preusmjere u izgradnju biblioteke u dominikanskom samostanu koja će služiti ne samo fratrima nego i građanima i strancima koji budu dolazili. To je svjedočanstvo iz 15. stoljeća o javnoj namjeni te knjižnice.

Posjetitelji su imali rijetku prigodu da mogu proći kroz vrata kojima su u prošlosti u dvoranu u kojoj je bila smještena biblioteka mogli ulaziti građani i druge osobe koje su se koristile knjižnim blagom te dominikanske knjižnice. Trenutačno u njoj nema knjiga.

U katedrali Gospe Velike, kao i svake godine, za razgled posjetiteljima bio je otvoren katedralni Moćnik (Riznica), remek-djelo barokne umjetnosti koji čuva najvrjednije sakralno blago Dubrovnika. Povjesničar umjetnosti i član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Ivan Viđen govorio je o povijesti nastanka Moćnika u srednjemu vijeku posebno naglasivši detalje oko izgradnje sadašnjega Moćnika u baroknoj katedrali, koji je u današnjemu obliku dovršen 1721. godine.

Ove je godine za pojedinačan razgled odabran bočni oltar posvećen Navještenju Gospodinovu koji se nalazi u sjevernome brodu katedrale. Zainteresiranoj publici predstavljen je nastanak toga oltara koji je sastavljen od dva ili tri starija oltara te oltarne pale s prikazom navještenja, koja se pripisuje dubrovačkom baroknom slikaru Benku Stayu. Slojevita prošlost oltara, sastavljenoga u ovome obliku sredinom 19. stoljeća, pokazuje nastojanje očuvanja baštine i u teškim vremenima oskudice nakon pada Republike.

U Biskupskoj palači, uz vodstvo po stalnome postavu, za detaljniji pogled odabrana je slika Lokrumske Gospe firentinskoga renesansnog slikara Domenica Puliga. Naime, upravo u ožujku ove godine navršava se 1000. obljetnica osnutka slavnoga benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu. Stavljanjem naglaska na tu sliku željelo se podsjetiti na djelovanje i važnost toga samostana koji je djelovao do kraja 18. stoljeća. Nakon ukinuća samostana slika je premještena u katedralu, a utemeljenjem Biskupske pinakoteke 1930. godine postala je dio postava umjetnina u Biskupskoj palači.