Jedan asteroid će u budućnosti nositi rodno ime pape Grgura XIII. Objavila je to u svom najnovijem biltenu (veljača 2023.) Radna skupina za imenovanje malih nebeskih tijela Međunarodne astronomske unije (International Astronomical Union, IAU). Asteroid otkriven 2012. s brojem 560794 ubuduće će se zvati „Ugoboncompagni“. Ugo Boncompagni (1502. – 1585.) izabran je za papu 1572. godine. U svom pontifikatu Grgur XIII. je, uz doprinos znanosti, reformirao kalendar. Njegov gregorijanski kalendar i danas je u uporabi.

U svom biltenu IAU Papi također odaje priznanje za njegov doprinos astronomiji. Grgur XIII. dao izgraditi „Toranj vjetrova“ u sklopu Vatikanske zvjezdarnice, koja je u to vrijeme još bila u samom Vatikanu. Toranj visok 73 metra, dovršen 1580., korišten je, među ostalim, kao zvjezdarnica za obavljanje astronomskih promatranja potrebnih za reformu kalendara.

Povezanost isusovaca s astronomijom

Osim Grgura XIII. među novim asteroidima su još tri koja sada nose imena trojice isusovaca. To su bivši ravnatelj Vatikanske zvjezdarnice Johann Georg Hagen (1847. – 1930.), koji je potvrdio teorije Nikole Kopernika i Galilea Gallileija svojim eksperimentima o rotaciji Zemlje, astronom i teolog William Stoeger (1943. – 2014.), koji je eksperimentalno testirao matematičke teorije o kozmologiji, te fizičar i filozof Robert Janusz (rođen 1964.), koji proučava zvjezdane klastere i međuzvjezdanu materiju. Asteroidi nazvani u njihovu čast zovu se (562971) „Johannhagen“, (551878) „Stoeger“ i (565184) „Janusz“. Sva četiri asteroida nalaze se u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, a otkriveni su u Vatikanskoj zvjezdarnici.

Isusovački je red stoljećima usko povezan s astronomijom. Iz njihovih redova dolaze istraživači poput Angela Secchija, utemeljitelja moderne astrofizike. Vatikansku zvjezdarnicu, čija je povijest započela izgradnjom „Tornja vjetrova“ u 16. stoljeću, od početka su vodili isusovci. Danas je središte instituta u Castel Gandolfu, dok su od 1981. godine istraživački objekti na Sveučilištu Arizona (SAD). U Arizoni, upravljaju i vlastitom zvjezdarnicom na Mount Grahamu. Isusovački astronom Robert Macke, koji istražuje meteorologiju pri Vatikanskoj zvjezdarnici, nabrojao je najmanje 32 asteroida nazvana po isusovcima, uključujući nova imena.

Veliki sveci i reformatori između Marsa i Jupitera

Tu su i lunarni krateri i asteroidi nazvani po papama, biskupima i svecima. Primjerice, od 2000. jedan asteroid nosi naziv „Ratzinger“ jer je tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger vatikanske arhive otvorio znanstvenicima. Ostali asteroidi u tom glavnom pojasu nazvani su po mučenici iz 5. stoljeća Svetoj Juliji od Korzike, Ivani Orleanskoj, Mechthildi od Magdeburga, Hildegardi od Bingena i srednjovjekovnom filozofu i teologu Albertu Velikom. No i reformacija je također „nebeska“: asteroid 7100 nosi naziv „Martin Luther“ a 7256 „Dietrich Bonhoeffer“, oba dijele orbitu s Ratzingerom i svecima.

Imenovanje asteroida proces je u više koraka. Novo nebesko tijelo je registrirano kada ga promatrač uspije promatrati dvije uzastopne noći. Viđenja se tada moraju prijaviti Centru za manje planete IAU-a, koji izdaje privremeni identifikacijski broj. Prethodna viđenja ranije neidentificiranih nebeskih tijela uspoređuju se s novim promatranjima, a sva dupliranja se spajaju. Nakon što se iz podataka može odrediti točna orbita, asteroid će dobiti stalni broj. Pravo izbora imena ima onaj istraživač koji je dao dovoljno podataka za izračunavanje orbite, a ne nužno prvi otkrivač. Prijedlog imenovanja zatim ispituje Radna skupina za imenovanje manjih nebeskih tijela i konačno ga službeno objavljuje, prenosi Vatikanska zvjezdarnica.