Crkva u tom promišljanju ne stoji po strani. Jasni i odgovorni poticaji pape Lava XIV. podsjećaju na to da problem nije u razvoju tehnologije, nego u načinu na koji ju se koristi. Ona može biti pomoć, ali ne smije postati zamjena za čovjeka, za njegov trud, nutrinu i odnos s Bogom. Josip Grbac u „Pitanju sadašnjega trenutka“ piše u tom kontekstu članak „Znanje između informatike i etike“.

„Ne treba unaprijed sotonizirati umjetnu inteligenciju, ali je nužno iznaći način kako njezino djelovanje ne bi potpuno zamijenilo ili obezvrijedilo sposobnosti i originalnosti čovjekova uma“, navodi Grbac, dodajući da možemo pretpostaviti da će odrasli ljudi, uz određenu dozu znanja, „znati ograničiti svemoć umjetne inteligencije i društvenih mreža“.

„Budućnost ne ovisi toliko o novim tehnologijama koliko o novom čovjeku“, kaže izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek u razgovoru s Tomislavom Kasićem za Kanu. „Živimo u kulturi mase“, dodaje Dodlek, „koja ističe prava, potrošnju i učinkovitost, a zanemaruje pitanje: Tko je čovjek i zašto živi? Upravo tu filozofija i teologija postaju ne samo relevantne nego i zaobilazne.“

U razgovoru se dotiče i tema poput ovogodišnjega Teološko-pastoralnoga tjedna, potrebe suvremenoga čovjeka za spasenjem, otvorenosti prema transcendenciji, praznini unatoč tehnološkim napredcima i niza drugih.

Marija Perčić razgovarala je s voditeljicom stručne službe i programa Galerije Klovićevi dvori dr. sc. Petrom Vugrinec o umjetnosti kao prostoru susreta s Bogom, smislom i ljepotom, izložbi „U početku bijaše kraljevstvo“ i samom radu Galerije. Na tragu umjetnosti, u novom broju Kane Matija Maša Vekić donosi portret mlade i perspektivne akademske slikarice Eve Vukine. Preminula je pak slikarica Vjera Reiser, suradnica Kane, kojoj je In memoriam posvećen članak „Vjera Reiser – slikarstvo kao život“.

Kolumna Stjepana Balobana ovoga puta bavi se pitanjem socijalnoga govora Crkve koji aktualizira papa Lav XIV., a Aldo Sinković i ovoga puta donosi Vijesti iz Vatikana. Rudolf Ćurković u tekstu „Najveća među lažima ili nemam vremena“ obrađuje zanimljivu temu poimanja vremena i obmane fraze „nemam vremena“ koja se od čovjeka današnjice često može čuti. „Vrijeme se ne posjeduje, ono se prima i daruje. Nismo gospodari vremena, nego njegovi upravitelji. Ono postaje blagoslov kad ga živimo svjesno, a teret kad ga propuštamo u nesvjesnosti i govorimo nemam vremena“, zaključuje Ćurković.

Putopis Antonije Putić čitatelje vodi u Pečuh, a u rubrici „Pogled u prošlost“ Tomislav Matić piše o „Golijatima protiv Davida“ tijekom povijesti, odnosno borbama slabijih s jačima. Kana donosi i niz ostalih tema autora poput Sonje Tomić, Sani Gilje, Nikole Kuzmičića, Veronike Mile Popić, Josipa Sanka Rabara, Slavice Dodig, Stanka Uršića, Tončija Tadića, Marcele Šperande, Stipe Kljajića, Krešimira Cerovca, Ivana Šarčevića, Gordana Črpića, Krešimira Šimića, Suzane Peran, Marita Mihovila Letice i drugih.