Ona je svojevrstan nastavak knjige Sveci na malčice drugačiji način u kojoj je autor, ponukan iznimnim osobnostima ljudi službeno proglašenih svetcima, pokušao na neuobičajen način ispričati neke događaje iz njihovih života. Djeca i mladi zapravo vrlo malo znaju o svetim ljudima, osim nekoliko uvijek istih podataka koji se i uvijek ponavljaju, a svaki je život – posebice život iznimnoga čovjeka – vrijedan da se o njemu progovori zanimljivo i sadržajno. S tom je težnjom nastala i knjiga oduljih priča Careva krunica.

Autor je u novoj knjizi odlučio pričati i o onima koji jesu sveti i o onima koji to službeno nisu, ali su njihovi postupci i životi po nečemu zadivljujući, a samim time i poticajni za čitatelje. Riječ je tu o Karlu I. Austrijskom (1877. – 1922.), posljednjem austrijskom caru i posljednjem ugarsko-hrvatskom kralju, i njegovoj supruzi Ziti od Bourbon-Parme (1892. – 1989.); velikoj književnici Ivani Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.); franjevcu Slavku Barbariću (1946. – 2000.) i pripravniku na svećenstvo Petru Barbariću (1874. – 1897.); Nikoli Tesli (1856. – 1943.), genijalnom izumitelju; mučeniku sv. Marku Križevčaninu (1588. – 1619.); znanstveniku Eduardu Slavoljubu Penkali (1871. – 1922.); križevačkom župniku Stjepanu Kranjčiću (1918. – 1968.); slavnom arhitektu Hermanu Bolléu (1845. – 1926.); majstoru igre kamenca od zidanca fra Didaku Buntiću (1871. – 1922.); državniku i vojskovođi Nikoli Šubiću Zrinskom (1508. – 1566.); znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću (1711. – 1787.); iznimnoj slikarici Slavi Raškaj (1877. – 1906.)… Na kraju svake priče dolazi nekoliko podataka o glavnom liku koji će ga smjestiti u vrijeme i prostor.

Novoizišlom knjigom autor je otklonio svaku sumnju u to da književnost za djecu i mlade može biti suvremena, duhovita, pitka i poticajna. Takva djela vrlo su rijetka ne samo na domaćoj, nego i na inozemnoj književnoj sceni, stoga je Drozdek zaslužio osobitu pozornost jer svojim pristupom otvara horizonte i donosi novu vrijednost.