Kazao je učenicima da ih ovom prigodom želi upoznati samo sa slikama iz 18. i 19. stoljeća u sakralnoj zbirci, prikupljenoj iz župa Požeške biskupije. One imaju povijesnu vrijednost jer svjedoče o vjernicima koji su pred njima uzdizali dušu Bogu te izgrađivali svoj duhovni identitet. Kad vi mladi ljudi dođete pred te predmete, postajete svjesni kako ste se rodili u prostoru i vremenu koje ima svoj duhovni identitet i kojem vi pripadate, ustvrdio je biskup. Pored toga, istaknuo je da navedeni predmeti imaju i umjetničku vrijednost, jer su ih izradili vrsni umjetnici koji su „utisnuli u njih ljepotu što nas uzdiže na višu razinu postojanja, približava Bogu“.

Biskup je najprije predstavio učenicima slike iz 18. stoljeća, među kojima posebno mjesto imaju djela čuvenog isusovačkog časnog brata Andree Pozza, koji je oslikao svod crkve Sv. Ignacija u Rimu, zatim slike Valentina Metzingera, Antona Cebeja, Paulusa Antoniusa Sensera, Požežanina Ivana Glavića te više djela nepoznatih majstora, među kojima je i nedavno obnovljena i u Muzej postavljena oltarna pala Isusova krštenja te slika sv. Roka iz župe Slavonski Kobaš.

Upoznajući gimnazijalce sa slikama iz 19. stoljeća, biskup je posebnu pozornost posvetio brojnim djelima Ignaza Bergera, moravsko-bečkog majstora čije se slike može naći u crkvama Požeške biskupije od Lipovljana pa sve do Lipovca, Nove Kapele i napose Štivice. Nekadašnja slika sv. Marije Magdalene na glavnom oltaru u Štivici nedavno je obnovljena kao i slika sv. Marka Evanđelista iz Oriovca te postavljena u Muzej, te su tako pridružene slici sv. Emerika također iz Oriovca umjetnika Ferde Quiqereza. Pored toga, slika sv. Kuzme i Damjana s glavnog oltara u župnoj crkvi u Vetovu, koju je naslikao bečki majstor Leopold Till, obnovljena je i smještena u Muzej. Značajna je i zanimljiva slika sv. Stjepana Kralja koju je za župnu crkvu u Novoj Gradiški izradio bečki slikar Leopold Kupelwieser iz kruga Nazarenaca s kojima je surađivao đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer u oslikavanju đakovačke katedrale. Valja tome dodati sliku sv. Marije Magdalene iz župne crkve u Stražemanu bečkog majstora Josepha von Führicha, kao i Japanske mučenike umjetnika Carla Atzkera, nabavljenima za crkvu Sv. Lovre u Požegi. Sve navedene umjetnine snažno svjedoče o povezanosti slavonski krajeva s bečkom slikarskom sredinom u 19. stoljeću. Dvadeseto stoljeće u sakralnoj zbirci Dijecezanskog muzeja započinje sa slikom Isusa pred Pilatom Ivana Tišova, jednoga od stvaratelja hrvatske moderne i djelima drugih hrvatskih umjetnika iz toga doba, koje je biskup preporučio učenicima da razgledaju novom prigodom. Na kraju ih je pohvalio za zanimanje koje su očitovali u razgledavanju Dijecezanskog muzeja.