Kuću koja može primiti tridesetak od ukupno dvjestotinjak mladih u Hrvatskoj koji, navršivši 18 godina moraju napustiti domove za djecu ili udomiteljske obitelji, a još nisu posve kadri za potpuno samostalni život blagoslovio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a događaju je nazočila i pokroviteljica projekta predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. „Ima među nama u Hrvatskoj puno dobra!”, naslov je izvještaja, preuzet iz obraćanja kardinala Bozanića.

„Važnim i dobronamjernim upozorenjima” nazvao je mons. Ivan Mikelnić u redovitome komentaru Izjavu Komisije „Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije „Pravna, radna i socijalna sigurnost – jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu“. Podsjećajući na neke udarne dijelove izjave urednik dolazi do zaključka da bi njezina upozorenja svi odgovorni u hrvatskom društvu trebali ozbiljno uzeti. A upozoravajući na dio izjave u kojemu se govori da je u naravi države služiti građanima, a ne obrnuto, mons. Miklenić kaže: „Nisu li na primjer svi hrvatski građani plaćatelji i pridonositelji poreza (Hrvatska je rekorder po broju različitih nameta), a kad oni traže da im npr. država omogući da izaberu bolje osobe za upravljanje državom, onda im to vladajući u sprezi s najvažnijim oporbenima svim sredstvima priječe?”

Novi broj Glasa Koncila popratio je odlazak u vječnost velikoga hrvatskog svećenika, teologa i pjesnika akademika Ivana Goluba, prilogom u kojemu podsjeća ne samo na hrvatske nego i na svjetske razmjere njegovog doprinosa. Pod naslovom „Isusove zaručnice za cijeli život” Glas Koncila objavio je portrete i osnovne podatke deset hrvatskih redovnica koje su položile vječne redovničke zavjete u ovoj godini.

Pozornost plijeni i izvještaj sa susreta djelatnika u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je održan u Osijeku. „Potrebna je cjelokupna, sveobuhvatna revitalizacija Slavonije”, naslov je teksta preuzet iz obraćanja nadbiskupa Đure Hranića, a zanimljivi su i važni naglasci koje su javnosti uputili nositelji političke odgovornosti u Slavoniji.

Kad je riječ o životu Crkve u svijetu, prvo mjesto zauzima završetak Biskupske sinode o mladima. Glas Koncila događaju posvećuje dvije stranice: jednu, pod naslovom „Sinoda mladih bila je dobra berba i obećava dobro vino” (papa Franjo) završnoj misi i događajima na rubu sinodskih zbivanja u posljednjemu tjednu, a drugu samome završetku radnoga dijela i Završnome dokumentu, pod naslovom „Mladima trebaju “sveci koji će oblikovati svece”.

U redovitome intervjuu u novome broju Glasa Koncila govori Antoine Renard, predsjednik Europskoga saveza udruga katoličkih obitelji. Sugovornik „snima” stanje obitelji na Starom kontinentu. Premda dijagnoza u sadašnjem trenutku nije dobra, sugovornik kaže: „Renesansa obitelji zasigurno će se dogoditi. Obitelj je Božji projekt i siguran sam da Bog nikada od njega ne će odustati. Ako ne bude obitelji, kulturno preživljavanje čovječanstva bit će u opasnosti.”

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan bili su povod Glasu Koncila da jedan prilog u novome broju posveti temama kao što su smrt, vječni život te sadašnji život u svjetlu obećanog blaženog gledanja Boga. Sugovornik za prilog je splitski teolog i svećenik dr. Mladen Parlov.

Redovita reportaža ovaj put vodi čitatelja u Rumunjsku gdje živi najstarija hrvatska dijaspora. Monika Opačak iz župe Dobroga pastira u zagrebačkom Brestju i sama je zbog rane smrti najmilijih upoznala patnju. Stoga sada, kad joj to status umirovljenice dopušta, brigu za siromašne i one koji trpe smatra svojim posebnim poslanjem koje, zajedno s drugima u zajednici, ostvaruje radom u župnome Caritasu. Svoju je životnu priču ispričala u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi”.

Čitatelji novoga broja Glasa Koncila mogu saznati kako je fra Šimun Šito Ćorić svojim glazbenim filmom „Svetac” bl. Alojzija Stepinca preko New Yorka i Švicarske doveo i do hrvatske publike. Mogu također saznati, u rubrici „Naši razgovori”, je li pjesmi „Krist na žalu” mjesto na sprovodnim liturgijskim slavljima. U rubrici „Katolički oblikovatelji kulture” također se mogu upoznati s aforizmom kao izražajnim sredstvom pokojnog svećenika Augustina Korpara, a u povijesnom feljtonu o „zaboravljenim hrvatskim velikanima” mogu upoznati trojicu isusovaca promicatelja studentskog i akademskog znanja – Antuna Purgstalla, Jakova Pettinatija i Ivana Krstitelja Prusa.