Ispod fotografije na kojoj proročki dominira lik prvoga predsjednika, nalazi se kraći izvještaj u kojemu se nabrajaju glavni sudionici te se prenose riječi i molitva koje je nakon samoga otkrivanja izgovorio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. “Nadasve je oporučna njegova riječ da budemo daleko od svake zdvojnosti i pesimističkoga malodušja”, naglasio je kardinal Bozanić nakon što je citirao iz Tuđmanova govora na konstituirajućoj sjednici Sabora Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. godine.

Podizanje spomenika prvomu hrvatskomu predsjedniku polazište je i za komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića. U naslovu komentara Tuđmana se naziva “jedinim hrvatskim državnikom”, svojevrsni sažetak predstavljaju dvije završne rečenice:

“Nakon Tuđmanova odlaska s političke scene interesne skupine toliko su ojačale da su sposobne dirigirati svim ključnim procesima u hrvatskom društvu, a vladajuće garniture puki su izvršitelji njihovih interesa pa Hrvatska ostaje i bez državnika i bez ostvarivanja svojih ciljeva i interesa. No, svaka sila za vremena”.

U novome broju Glasa Koncila izišao je i njegov mjesečni magazin “Prilika”, koja na naslovnoj temi suočava čitatelja, posebno kršćanina, s adventskim pitanjem: od koga očekuje spasenje. U okvirima toga pitanja, koje se postavlja u apokaliptičkom i beznadnom ozračju razmrvljenog i temeljnih vrednota lišenog zapadnog društva, u tekstu Marija Šoše analiziraju se istupi intelektualaca koje je politička korektnost s uobičajene javne scene potjerala u “dark web”, u “intelektualnu ilegalu na mreži”. No mogu li ti moderni “mesije”, uza sve pozitivne aspekte njihovih istupa, uistinu donijeti spasenje? Kršćaninu bi odgovor trebao biti jasan.

Kad je riječ o životu Crkve u Hrvatskoj, novi Glas Koncila donosi između ostaloga poruku predsjednika Hrvatskoga Caritasa varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa (treća nedjelja došašća), izvještaj iz Siska gdje je biskup Vlado Košić nadarenim studentima koji imaju poteškoća u plaćanju studija uručio 83 nova ugovora o stipendiranju Biskupijske zaklade “Fra Bonifacije Ivan Pavletić”, kao i izvještaj o trima događajima u Europskome parlamentu u Bruxellesu: konferenciji na kojoj su predstavljeni šibenski i hrvatski duhovni velikani sv. Nikola Tavelić te dvoje Božjih službenika, majka Klara Žižić i fra Ante Antić; o europskom molitvenom doručku te o otvorenju izložbe o sv. Tereziji iz Kalkute. Konferenciju je organizirala hrvatska zastupnica Ivana Maletić, a izložbu Marijana Petir.

Gost redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila je dr. Tado Jurić, docent na odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i autor knjige “Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?”. Sugovornik govori o različitim aspektima iseljavanja iz Hrvatske, između ostaloga i o političkoj strani priče, koja je istaknuta u naslovu intervjua: “Moguće je da političke elite namjerno pogoduju iseljavanju”.

“Ako se iseli više od 300 tisuća ljudi i primjereno se ne reagira, svi se trebamo zapitati što stoji iza toga”, kaže između ostaloga dr. Jurić.

Na stranici koja je obično posvećena teološko-crkvenim temama predstavljen je hrvatski prijevod jednoga od remek-djela novije i još uvijek aktualne kršćanske literature, knjiga u dva sveska “Evanđelje po Marku. Duhovno čitanje” glasovitog njemačkog katoličkog egzegete Novoga zavjeta Rudolfa Schnackenburga.

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja u mjesto Rozgu koje se nalazi na slovenskoj granici 50-ak kilometara od Zagreba, i u tamošnju župnu zajednicu sv. Ane. “Kako je prošao susret katoličke dogme i kajkavske popevke”, intrigantan je naslov reportaže.

“Prenosim vjeru na svoju djecu, učenike i studente”, kaže – u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” – Ivan Štedul, profesor matematike i prodekan na karlovačkom veleučilištu, koji je uz to i aktivni suradnik u župi Majke Božje Snježne i u Nacionalnome svetištu sv. Josipa na karlovačkom Dubovcu.

Novi broj Glasa Koncila donosi i dva priloga koje se tiču kulture u najširem smislu riječi. Tako o važnosti dijalekata govori slovačka lingvistica dr. Miroslava Gavurova, a o svojim pokretačkim nadahnućima svjedoči mlada vinkovačka glumica Matea Marušić.