Novi broj Glasa Koncila
FOTO: Glas Koncila // Logo
Zagreb (IKA)
Naslovnica „Glasa Koncila" broja 35/2019. posvećena je ukopu 294 ekshumirane žrtve komunističke revolucije na području zagrebačkih Gračana tijekom II. svjetskoga rata i poraća.
Izvješće naslovljeno „U Hrvatskoj se komunizam prokrijumčario u demokraciju“ popraćeno je velikom, prilično potresnom, slikom niza lijesova i izvatkom iz propovijedi dekana Gornjogradskoga dekanata mons. Zlatka Korena, koji je predvodio sprovodne obrede i misu zadušnicu za žrtve.
„Među ekshumiranim je žrtvama 63 maloljetnika, od kojih je čak šesnaestero djece mlađe od 14 godina. Među žrtvama su i dvije žene. Najmanje 112 osoba ubijeno je hitcem u glavu, a mnoge su ubijene tupim predmetima, o čemu svjedoče brojne ozljede na kostima“, naveo je ministar branitelja te najavio nastavak probnih iskapanja na lokalitetima razasutim po obroncima Medvednice.
„Žilavi komunizam ponovno gazi žrtve” naslov je komentara glavnog urednika Ivana Miklenića, u kojemu se osvrće na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji je ove godine uglavnom u Hrvatskoj na više mjesta odrađen formalnim polaganjem vijenaca i paljenjem lampaša žrtvama totalitarnih režima. Istodobno medijska se javnost, zahvaljujući i doprinosu političara, bavila, kako je službeno okarakterizirano, „izazivanjem nereda“, koji apsolutno zaslužuju osudu, a za koje je privedeno nekoliko mladića. U tom kontekstu urednik postavlja ključno pitanje: „Je li Republika Hrvatska stvarno, kako piše u Ustavu, ‘nacionalna država hrvatskoga naroda…’ ako gotovo 30 godina ne mari za bol tolikih hrvatskih obitelji koje su ne samo ostale bez svojih članova, nego i dalje ne mogu ni svijeću zapaliti na mjestu počinka svojih članova?”
„Pravo je jedinstvo ono koje afirmira razlike“, naslovljen je središnji intervju s prof. ddr. Milom Babićem, bosanskim franjevcem, teologom, filozofom i književnikom, u kojemu on govori o povijesnoj i današnjoj ulozi franjevaca u Bosni i Hercegovini u njegovanju katolištva, hrvatskoga jezika, slobode misli, posebno kroz književnost. U nizu zanimljivih zaključaka ističe važnost različitosti u svim a posebice u multietničkim sredinama: „uništavati razlike znači uništavati život. Postoji, međutim, golema opasnost od isključivosti koje nas vode u moderni barbarizam. Ljudi koji ne poštuju tuđu patnju, dakle koji nisu sposobni poštovati tuđu patnju, nisu kulturni ljudi, nego su moderni barbari.“
„Zapažanja” u novome broju naslovljena „Zašto Hrvatska toliko izvozi sirovine?“ po običaju upozoravaju na niz aktualnih društvenih tema i problema, među kojima, što se vidi već iz naslova, i na poražavajuće vijesti iz poljoprivrede: „Situacija sa pšenicom zapravo je simptomatična za cijelu poljoprivredu, pa i cjelokupno gospodarstvo. Proizvodimo i izvozimo kvalitetnu sirovinu, a uvozimo sve skupe prerađevine.”
Mag. Vlatka Črnila, predsjednica varaždinske udruge „Novi put“, koja pruža pomoć osobama bez vlastitoga doma i vodi Prenoćište za beskućnike, predstavlja ciljeve udruge, njezin rad i predstojeće planove. Sedmi nastavak povijesnog feljtona o praćenju komunističke tajne policije biskupa Viktora Burića donosi izvješće o postojećoj mreži SDS-ovih doušnika i planovima za još intenzivnijim praćenjem posebice kroz ozvučenje biskupijskih prostorija. Reportaža u novome broju je iz međimurske župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu.