Fotografija je dio izvještaja o početku Posebnog zasjedanja Biskupske sinode za amazonsku regiju. Sinoda, koja je započela u nedjelju 6. listopada svečanom misom u bazilici Sv. Petra u Vatikanu iduća će se tri tjedna baviti naviještanjem evanđelja ljudima koji žive u Amazoniji, području koje se naziva plućima svijeta, kao i problemima tih ljudi koji se ne tiču samo njih, nego dobrim dijelom i čitavoga svijeta. Traženja novih mogućnosti evangelizacije dovode na dnevni red Sinode pitanja koja bi se također mogla ticati čitave Crkve, a mogla bi dovesti do ozbiljnih rasprava i sporenja. Jedno od takvih pitanje jest ređenje „prokušanih muževa“ („viri probati“) za svećenike.

Rasprave o danu proslave rođendana Republike Hrvatske dale su povoda mons. Ivanu Mikleniću, uredniku Glasa Koncila, da u svojemu komentaru progovori i o samom odnosu prema hrvatskoj državnosti. Pa tako među ostalim zaključuje: „Važnije od legitimnih i razumljivih različitih razmišljanja i od svih raspravljanja o slavlju rođendana Hrvatske svakako je davanje punoga smisla i stvarnoga sadržaja hrvatskoj državnosti u okvirima međunarodnoga prava i u unutarnjem uređenju da Hrvatska postane država koja ispunjava drevni san hrvatskoga naroda i zajamči opće dobro, pravdu, slobodu i dostojanstvo svim svojim stanovnicima.“

Među izvještajima o događajima u životu Crkve u Hrvatskoj ističe se onaj o misi i molitvi kod novopostavljenog popisa svih žrtava agresije na Vukovar 1991. godine. Iz Krašića je došao izvještaj o misi u povodu 100. obljetnice rođenja kardinala Franje Kuharića i 21. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, koju je predvodio mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca. Naslov izvještaja, preuzet iz propovijedi mons. Batelje, sugestivno progovara o događaju koji dominira kulturnim prostorom u posljednje vrijeme: „Potire se istina, a za krivotvorinu se dobivaju Zlatne arene“. Kad je riječ o životu Crkve u svijetu, ističe se izvještaj o kreaciji 13 novih kardinala u Vatikanu.

Danko Fundurulja, stručnjak s područja održivoga gospodarenja otpadom, gost je redovitog intervjua u novome broju Glasa Koncila. „Danas svaki hrvatski građanin stvori 400 kilograma otpada godišnje, a ta će količina rasti, budući da su te brojke kod stanovništva u razvijenijim zemljama veće. Rastom standarda, raste i količina otpada“, kaže sugovornik i progovara o kompleksnosti toga pitanja, ulazeći u pojedine njegove segmente: odvojeno prikupljanje i mogućnosti recikliranja, odlaganje, spaljivanje, mehaničko-biološka obrada. Među pitanjima na koja upozorava jest i nastanak srednje i nisko radioaktivnog otpada koji svaki dan nastaje u bolnicama.

Pitanjima poput: je li činjenje dobra prema bližnjemu samo stvar taktike preživljavanja ili je pak dobro duboko usađeno u čovjeka: ili je li moralno djelovanje stvar gena, bavi se u teološkom osvrtu dr. fra Luka Marković, u tekstu pod naslovom „Zašto ‘ljubav prema bližnjemu’ nije posljedica rada moždanih neurona?“ „Kad malena creska sela nadvise Kolosa na Rodosu“, naslov je redovite reportaže u novome broju Glasa Koncila, koja vodi čitatelja u dvije župe na Cresu, župu sv. Martina u Martinšćici i sv. Ivana Krstitelja u Stivanu. Mladi su suradnici Glasa Koncila, u rubrici namijenjenoj njihovim suradnicima, ovaj put potražili i našli nadahnuće u velikom papi sv. Ivanu XXIII. Niz priloga nosi zajednički naslov: „Dobri papa i proljeće Crkve“. Ljiljana Vengert danas je 53-godišnja farmaceutska tehničarka, kojoj su u Domovinskome ratu ubijeni, kao civili, otac, djed i dvojica rođaka. Svjedočanstvo nosi naslov: „Za ubojstva još nitko nije odgovara, a rane ne zacjeljuju“.

Tri priloga donosi prilog Glasa Koncila „Prilika“. U prvome se dr. Jadranka Pavić bavi odnosom vremena i zdravlja (vrijeme za odmor, vrijeme za sebe, vrijeme za oporavak…). Preminuće bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca povod je, u političkoj rubrici, mr. Ivi Lovriću za analizu hrvatsko-francuskih odnosa nekad i sad. Približavanje početka Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada) dalo je pak povod Nikolini Mesić da se u rubrici „Književnost“ posveti fenomenu čitanja.