„Tri crkvene institucije – Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatsko katoličko sveučilište – u suradnji s veleposlanstvom Države Izraela i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, u godini proslave četvrt stoljeća uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Države Izraela, izložbom fotografija, velikom međunarodnom konferencijom i koncertom istaknuli su povezanost kršćanstva i židovstva, ali i bremenitu prošlost njihovih odnosa koju je karakterizirao put od uzajamnoga optuživanja do dijaloga“, ističe se na početku izvještaja. Naslovna pak fotografija prikazuje glavne protagoniste skupa, među kojima su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Ilan Mor, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua, rabin dr. Daniel Sperber sa Sveučilišta „Ban-Ilan“ u Ramat Ganu, gost iz Vatikana tajnik Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i drugi.

Treća sjednica drugoga saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja je održana od 8. do 10. studenoga u Varaždinu, dala je povod za promišljanje uredniku Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću u redovitome komentaru. Urednik, podsjećajući na povijest odnosa Republike Hrvatske prema iseljeništvu od njezine uspostave do danas, pokazuje da je i te kako imao pravo predsjednik spomenutog tijela Ivan Grbešić, inače predstavnik iseljenih Hrvata u Kanadi, kad je u Varaždinu postavio pitanje: „Srami li se Hrvatska svoje dijaspore?“

„Prenošenje istine o ratnoj žrtvi zalog je budućnosti“, naslov je redovitoga intervjua, koji skreće pozornost čitatelja na predstojeći Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, naravno i Škabrnje. Gost intervjua je dr. sc. Dražen Švagelj, danas cijenjeni patolog u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovicima i profesor na osječkom Medicinskom fakultetu, a za vrijeme rata mladi liječnik koji se je u vinkovačkoj bolnici danonoćno skrbio o ranjenima i ubijenima, a bio je i član vinkovačkoga ratnog kriznog stožera. Od živih sjećanja o prošlosti sugovornik se okreće pitanju istine o prošlosti u sadašnjosti te o njezinom prenošenju mladim naraštajima kako bi na istini, jer je to jedino moguće, gradili mir. Komemoraciji žrtve Vukovara i Škabrnje na neki je način posvećen i jedan od tekstova u Prilici, prilogu Glasa Koncila. Prilog govori o uspjehu vukovarske udovice i majke nestaloga sina, koja je pred Europskim sudom za ljudska prava uspjela dokazati izostanak brze i učinkovite istrage vezane uz ubojstvo njezina supruga od Jugoslavenske narodne armije 1991. godine u Vukovaru.

Među veće izvještaje o životu Crkve u Hrvatskoj u novome broju Glasa Koncila spada onaj o svečanoj akademiji koja je održana u Zagrebu u povodu 40. obljetnice dodjele Nobelove nagrade sv. Majci Tereziji. Izvještaj o konferenciji o volonterima u palijativnoj skrbi, koja je također održana u Zagrebu, nije doduše strogo vezan uz crkveni život, ali je riječ o temi i vrednotama koje Crkva u suvremenome svijetu zdušno promiče i podržava. Kad je riječ o životu Crkve u svijetu, ističu se dva izvještaja koji se na poseban način tiču progona kršćana. Riječ je o izvještaju o ubojstvu armenskog katoličkog svećenika u Siriji te o prikazu izvještaja karitativne organizacije Crkva u nevolji, koja upozorava da bi u nekim dijelovima svijeta kršćani mogli potpuno iščeznuti.

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja ususret mjestima i ljudima koji su utisnuli svoj pečat u život novoimenovanog varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša: župa Seonica na istočnome dijelu Duvanjskoga polja gdje je, u selu Crvenicama, rođen i đakovačka župa Kraljice sv. Krunice kamo se je njegova obitelj doselila u ranim sedamdesetim godinama. U reportaži govore i članovi obitelji novoga biskupa. O svom životnom putu koji je vodio od djetinjstva u tradicionalnoj međimurskoj obitelji, preko mladenačkih traženja istine do pronalaska dublje i zrelije vjere, u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“ govori Nikola Krušelj, po struci matematičar a po pozivu suprug i otac te zauzeti vjernik i župni vijećnik u zagrebačkom Jelkovcu.

Što poručuju život i djelo nedavno kanoniziranoga Johna Henryja Newmana? Na to pitanje pokušava dati odgovor, uz asistenciju Newmanova poznavatelja dr. Šime Šokčevića, novi teološki prilog, koji u prvome dijelu donosi kratki Newmanov životopis te se bavi obraćenjem, odnosno pitanjem zašto danas ima manje obraćenja, ili se barem tako čini, nego u Newmanovo vrijeme. Glas Koncila donosi i susret s dr. Vjekoslavom Jurdanom, priređivačicom knjige izabranih djela Drage Gervaisa „Pašta i fažol“. „Jedino je na Mediteranu moglo nastati katoličanstvo, gdje su u središtu blagovanje i stol te Isusove riječi: ‘Uzmite i jedite.’ Hrana nije samo konzumeristički proizvod, konstrukt kojemu nas suvremena, neoliberalna i korporativna civilizacija želi navesti, gdje je gastronomija narasla do neslućenih razmjera i danas se ne može ni televizija upaliti a da iz nje ne iskoče ‘chefovi’, a nestali su kuhari“, kaže među ostalim 52-godišnja Jurdana.

O „Kotorskome misalu svetog Jakova od Lode“, u povodu objavljivanja njegovog faksimila, u opširnome prilogu govori Miho Demović. Osim spomenutog prikaza pravne pobjede vukovarske udovice, prilog „Prilika“ donosi političko promišljanje mr. Ive Lovrića o granicama i izgradnji zidova. Dakako, u pozadini priloga je migracijski pritisak na granice Europe, koji posebno osjećaju zemlje na njezinim vanjskim granicama, a neposredni je povod 30. obljetnica pada Berlinskoga zida.