Premda su Hrvate u BiH uz staru boljku masovnog iseljavanja iz rodnih krajeva proteklih mjeseci zahvatile i zdravstvene i gospodarske ugroze pandemije koronavirusa, naslovni tekst pokazuje da Treći obiteljski dan na Kupresu njima daje razloge za nadu, makar ona bila (tek) tinjajuća.

U komentaru »Ispit lojalnosti« zamjenik glavnog urednika Branimir Stanić upozorava da niti jedan član novoformirane Vlade Republike Hrvatske ne bi trebao osjećati »grč u želudcu« zbog prisustvovanja na proslavi triju važnih hrvatskih državnih blagdana 5. kolovoza u Kninu – Danu pobjede, Danu domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja. »Slavlje triju državnih blagdana 5. kolovoza koji su ugrađeni u temelj hrvatske državnosti prevažno je s obzirom na podnesene žrtve da bi se iskoristilo u dnevnopolitičke svrhe ili da bi se njime na bilo koji način trgovalo. Svojevrsno trgovanje sudjelovanjem na komemoracijama također je nepotrebno jer Hrvatska je dosegnula civilizacijsku razinu da oplakuje baš sve svoje žrtve. Ljudi se ne moraju slagati ni o čemu i demokracija pruža dovoljno prostora da se svatko može javno zauzimati za stajališta dokle god ona izravno ne ugrožavaju dostojanstvo ikoje ljudske osobe i zajednice«, piše Stanić.

U rubrici Intervju, u duhu ljetnih mjeseci i ozračja godišnjih odmora, objavljen je razgovor s dr. Mladenom Pešićem, ravnateljem Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju. Dr. Pešić u razgovoru je otkrio da Hrvatsko more skriva bogatstva koja tek treba otkriti te nudi i mogućnosti, poput ronilačkog turizma, koje mogu postati prednost hrvatskog turizma u odnosu na konkurenciju. »Podvodna arheologija u Hrvatskoj ima čitav niz rezultata koji se odnose na istraživanja i zaštitu podvodnih arheoloških nalazišta. Do sada je evidentirano više od 500 nalazišta, koja potječu iz svih povijesnih razdoblja, od čega je 150 trajno zaštićenih lokaliteta i 18 zona, a za 32 podvodna arheološka lokaliteta/zone postoji program obavljanja podvodnih aktivnosti uz stručno vodstvo i oni su dostupni za posjet turistima«, napomenuo je u razgovoru dr. Pešić.

U teološkom osvrtu Darko Grden piše o Naputku o misionarskom i evangelizacijskom »obraćenju« župne zajednice. Župa treba biti »pokretačko središte evangelizacije«, napominje tekst već u samom naslovu, dok u jednom spomenuti dokument pojašnjava: »Dok ostaje nezaobilaznom institucijom za susret i živi odnos s Kristom i braćom u vjeri, jednako je tako istina da se ona mora neprestano sučeljavati s promjenama koje su na djelu u današnjoj kulturi i u životu osoba, tako da može kreativno istraživati nove putove i sredstva koji joj omogućuju da bude na visini svoje prvotne zadaće, tj. da bude pokretačko središte evangelizacije«.

U novom broju objavljen je razgovor s dr. Damirom Šehićem, svećenikom Zadarske nadbiskupije, koji je nedavno obranio doktorsku disertaciju koja je iz teološko-bioetičke perspektive analizirala odluke Ustavnog suda o pitanju pobačaja. Svjedoci smo da teološko-bioetička interpretacija pitanja života i prava na život, kao i nedopustivosti pobačaja, često biva okarakterizirana kao religijska i nazadna. Takav pristup označava određenu diskvalifikaciju teološke bioetike kao neadekvatne sugovornice za raspravu. Ta činjenica ne smije obeshrabriti, nego je prilika za znanstveno zalaganje i produbljenje argumenata«, napomenuo je dr. Šehić. Od ostalih priloga i razgovora, objavljen je susret s mladomisnikom fra Sinišom Pucićem o svećeničkom pozivu, dok je uz 25. obljetnicu operacije »Oluja« objavljen razgovor s fra Ilijom Mikulićem, vojnim kapelanom u Kninu i Sinju te hrvatskim braniteljem Pavom Stepićem.

Rubrika Reportaža donosi dašak ogulinskog kraja iz Župe sv. Jurja u Zagorju Ogulinskom, dok rubrika Vjernici laici aktivni u Crkvi donosi svjedočanstvo vjere Darka Balkovića, sisačkog fizičara, gitarista i zborovođe. Povijesnim feljtonom Tomislav Vuković nastavlja preispitivati Jasenovački logor u bespućima tzv. povijesnog revizionizma.