Što učiniti kada imperativ održivoga razvoja, osobito mjesta istaknutih prirodnih ljepota, postane neodrživ za život lokalnoga stanovništva? O toj temi u intervjuu govori dr. Marina Čeprnja, promicateljica življenja i rada na Kornatima. »Sve složeniji administrativni uvjeti i zakonska regulativa u veoma surovim kornatskim uvjetima koje uredski čovjek ne razumije dodatno otežavaju bavljenje stočarstvom. Zbog svega navedenoga stočarstvo – koje je stoljećima bilo temelj života na Kornatima – danas je svedeno na minimum«, upozorava sugovornica i dodaje: »Paradoks je i u tome što se primjerice prilikom legalizacije objekata na Kornatima plaćaju određene naknade, poput onih za slivne vode – iako na Kornatima takav sustav u stvarnosti ne postoji. Sve to dodatno pojačava dojam neusklađenosti sustava i nedostatka stvarnoga razumijevanja života na otocima.«

Nakon petrinjskoga potresa 2020. bili su jedna od najpogođenijih župnih zajednica Sisačke biskupije. No u samo četrnaest mjeseci porušena župna crkva nanovo je podignuta. Na Bijelu nedjelju, kada se slavila obljetnica posvete nove župne crkve, Glas Koncila pohodio je Kravarsko i župu Uzvišenja svetoga Križa da bismo doznali na kakvim je duhovnim temeljima sazdana zajednica koja je iznijela jedinstven podvig. Nova je crkva, uvjerili smo se iz prve ruke, ipak bila samo dio toga podviga. Naime na Bijelu je nedjelju bilo vidljivo i da župnu crkvu redovito ispunja i živa Crkva – mladi, ministranti, obitelji s djecom…

Nova grobišta žrtava partizana s kraja Drugoga svjetskoga rata otkrivena su sredinom travnja kod Biokova. Kako je priopćilo Ministarstvo hrvatskih branitelja radi se o ostatcima jedanaest osoba, a postoji i prilična vjerojatnost da bi se među njima moglo identificirati i neke od ubijenih širokobrijeških franjevaca čija su grobišta dosad bila nepoznata. Vicepostulator kauze širokobrijeških franjevaca fra Miljenko Stojić u telefonskom je razgovoru pojasnio kako su grobišta otkrivena i što se događalo s franjevcima koji su se u Širokom Brijegu našli u veljači 1945.

Herman Bollé Hrvate je svojim impozantnim sakralnim zdanjima učio gledati u visinu i u dubinu. Uz 100. godišnjicu smrti arhitekta koji je krajem 19. st. preobrazio lice Zagreba i brojnih drugih sredina u Hrvatskoj govori prof. dr. Dragan Damjanović.