U većem dijelu izvještaja prenesene su riječi iz govora pape Franje kojim je zatvorio skup, a u kojemu on spolne zloporabe maloljetnika u Crkvi stavlja u kontekst spolnih i svekolikih drugih zloporaba djece i maloljetnika u današnjemu svijetu. „Poduzeti sve praktične i duhovne mjere”, naslov je priloga koji odražava misao pape Franje da su pravne, proceduralne, preventivne i kaznene mjere nužne i da ih na razini čitave Crkve treba usavršiti, ali nisu dovoljne da bi iskorijenile „monstruoznost” zloporaba u Crkvi, jer su izvori te pojave u samome otajstvu zla. Izvještaj donosi i prve konkretnije korake, odnosno njihovu najavu, koje je nužno učiniti da bi crkvena okruženja bila u najvećoj ljudski mogućoj mjeri sigurna za djecu i maloljetnike.

Na veliki crkveni skup u Vatikanu u komentaru se nadovezuje i urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić . „Treba li se katolik stidjeti svoje Crkve?” naslov je komentara u kojemu urednik između ostaloga kaže da se „nužna, svjesna, smišljena i sustavna borba protiv zločina pedofilije u redovima Katoličke Crkve vraća samoj Crkvi kao svojevrsni bumerang te se razmjerno često čitavoj Crkvi pripisuje u povijesti nova etiketa: da je i pedofilska”. No, Crkva nije samo sociološka stvarnost, nego ima i svoju nevidljivu, božansku stranu. Vjernici, članovi Crkve to znaju. „A svako razmahivanje zla u Crkvi, u svakom obliku, uvijek je poziv da svaki član bude još više Božji, da još više prihvaća i služi drugim ljudima”, kaže urednik. Komentar zaključuje riječima:

„Odlučnim suočavanjem s pedofilijom u svojim redovima Crkva proročki upozorava na patnje tolikih maloljetnika za koje se do sada nitko nije stvarno ni brinuo. Crkva je još jednom, na ponos svojih članova, očitovala svoje služenje dobru čovječanstva.”

Među događajima iz života Crkve u Hrvatskoj o kojima izvješćuje Glas Koncila ističe se VIII. pastorano-katehetski kolokvij za svećenike u Zagrebu. Na kolokviju se okupilo 130 svećenika, predstavnika dekanata iz cijele Hrvatske, a promišljali su o pastoralu sakramenta pomirenja, ispovijedi.

Dipl. ing. agronomije i glavni urednik „Gospodarskoga lista” Goran Beinrauch gost je redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila. Sugovornik govori o uzrocima lošega stanja u hrvatskoj poljoprivredi – a time i loših uvjeta opstanka na hrvatskom selu – te pokušava odrediti smjernice za popravljanje stanja.

„Prošle je godine u Hrvatsku došlo oko 18,5 milijuna turista, a samo u Dubrovnik više od milijun, i umjesto da turistima ponudimo domaće proizvode te time stvorimo temelje i za izvoz u njihove države, serviramo im uvozno meso, voće, povrće”, kaže između ostaloga sugovornik.

U novom broju Glas Koncila tematizira još jedno goruće pitanje hrvatskoga gospodarstva. Riječ je o brodogradnji općenito, a pobliže o pitanju financijsko-vlasničkog restrukturiranja Uljanik grupe. Sugovornika za temu Glas Koncila pronašao je u neospornom poznavatelju toga područja dr. Branimiru Lokinu. Sugovornik se protivi načinu govora o brodogradnji u kojemu se samo ističu gubici a prešućuju izravni i neizravni dobici te njegov strateški značaj. Način na koji o brodogradnji sugovornik razmišlja otkrivaju i riječi:

„Odustajanje države od uloge strateškoga partnera u restrukturiranju brodogradnje, pa tako i Uljanika, pretvaranje je brodograđevne industrije u obrt s već poznatim referencama nekompetentnosti – proizvodnje nižih faza prerade i izostanka razvoja, što prate stečajevi.“

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja u Šibensku biskupiju, u župu Uznesenja BDM u Grebaštici, a mladi suradnici tjednika u rubrici „Mladi mladima” svojim vršnjacima nude niz pripravnih razmišljanja za korizmu, pod naslovom: „Kleknimo s Bogom koji moli i posti”.

Glas Koncila i u ovome broju donosi prilog koji služi kao svojevrsna priprava za znanstveni skup o djeci žrtvama Domovinskoga rata. Sugovornica Ružica Bisaha govori o svojemu iskustvu, a i o prilikama po tom pitanju u Osječko-baranjskoj županiji.

Tri priloga u novome broju Glasa Koncila nudi njegov stalni prilog „Prilika”. Prva dva gledaju ususret nadolazećoj korizmi te propituju sedam glavnih grijeha. Posebno je zanimljiv onaj koji glavne grijehe promatra iz nesvakidašnje, modne perspektive. Treći se prilog bavi „ispitivanjem već ispitanoga”, odnosno odlukom Ustavnoga suda kojom je potvrđena ustavnost vjeronauka u školi.