U uvodnoj riječi „Homodeusoidi“, urednik postavlja pitanje: Kuda idu novi ‘čovjeko-bogovi’ – ‘homo-deus-oidi’? I napominje da suvremeni čovjek sve više postaje rob/out nad kojim su se nadvili etički i pravni oblaci u vezi s opravdanošću primjene elektroničkoga robovlasničkoga društva.

Papa Franjo u poruci za Svjetski dan bolesnika, koji slavimo 11. veljače, piše: Bolesni, nemoćni i siromašni su u srcu Crkve, i baš zato moraju biti i u središtu naše ljudske pozornosti i pastoralnih nastojanja. Nemojmo to zaboraviti! Utecimo se Presvetoj Mariji, Zdravlju bolesnih, veli papa, da nas zagovara i pomaže u izgradnji blizine i međusobnih odnosa.

Don Ivan Bodrožić poručuje: „Čovjek, koji nema prave svijesti o sebi, vrlo je nesiguran u sebe i lako pada pod društveni utjecaj, te još lakše stječe krive navike i upušta se u loše ponašanje. Takve duhovne poremećaje iščitavamo danas posebno s obzirom na ulogu očeva i majki. Teško muškarci i žene našega vremena prihvaćaju da im iz duhovnog identiteta pred Bogom proistječe duhovno poslanje roditeljstva, očinstva i majčinstva“.

Dr. Dinko Aračić spominje mističarku i vizionarku, misionarku i redovnicu, koja je obilježila povijest svoga reda, domovine i Crkve, a zove se: Marija od Isusa Agredska, službenica Božja; poznata je po knjizi: Mistični grad Božji, život Djevice Marije. Opisuje život Blažene Djevice Marije, kako ga je, prema riječima mističarke, kazivala djevica Marija. I veli, da je Marija, kao službenica Gospodnja, stavila dobrom Bogu na raspolaganje majčinsko poslanje.

Dr. Ante Periša u naslovu „Duhovno stanje vremena“, upozorava da je tehnika zadnjih stotinjak godina silno napredovala, tako da je, malo po malo, izmijenila ljudske živote. Nažalost, tehnički napredak nimalo nije pratio razvoj ljudskoga duha, koji je ostao na razini kamenoga doba. Tako, danas imamo „Neandertalca s tehnikom“.

Fra Ivica Jurić ističe da je kršćanstvo temelj i kriterij demokracije. „Ako čovjek želi trajno napredovati, onda treba živjeti dvije zapovijedi ljubavi, u kojima je Isus predstavio proglas ispunjenoga života: Ljubi Boga svim srcem svojim i svom dušom svojom, a bližnjega svoga kao sebe samoga. O tom proglasu vise, i ovise, sve demokracije svijeta.“

Fra Kristian Stipanović osvrće se na činjenicu da je prošlo godinu dana od uvođenja nove valute u našoj Domovini. „Pitanje koje se postavlja pred svakoga od nas, glasi: Što mi treba, a što mi ne treba? Mnogo je, naime, stvari, kojima smo zatrpali fizički prostor, ali i svoje srce, na što nas Gospodin jasno upozorava: Pazite na se, da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama, te vas iznenada ne zatekne onaj Dan.“

Danijela de Micheli Vitturi spominje da se krajem prosinca čestitaju „nejasni blagdani i neki čudni praznici“. „Slijede li današnji ljudi onoga djedicu, koji puni blagajnu (vreću), a prazni džepove; kojemu se vesele djeca, a ne raduju roditelji? I odgovara: Premda su ulice pune svjetla, zvijezda božićnica ne svijetli ni u izlogu, ni na ulici, nego u crkvi i kršćanskoj obitelji“.

Don Stanko Jerčić poziva: „Ili ćemo svijetliti ili ćemo tugovati! I veli: Kada dođe vrijeme ‘paljenja svijeće’, mudri vjernici ne mogu podijeliti svoje osobno ulje s ludim kršćanima. I to nije pitanje osobne sebičnosti, jer vjerničko ulje nije djeljivo, kao što ne možemo s drugima podijeliti život, razum. Zato, ne moramo tugovati, nego čuvati kršćansko ulje da bi naša vjera svijetlila dobrim djelima.“

Urednik fra Ante Branko opisao je dvije bizantinske ikonice, istoga imena, maloga formata, tek 10 x 15 cm, koje su obilježile kršćansku povijest ukrajinskoga i ruskoga naroda. Riječ je o slici Majke Božje Korsunske, koja se, bez obzira na ratne strahote, nastanila među svojim štovateljima.

U rubrici „Službenice i službenici Gospodnji“ predstavljena je utemeljiteljica izvorne hrvatske redovničke zajednice – Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku, majka Klara Žižić, koja je preminula na glasu svetosti. Ona je među sestrama njegovala poniznost, malenost, pokoru, siromaštvo, zajedništvo, pobožnost, djela milosrđa. Na poseban način častila je Isusovu i našu majku Mariju, o čemu svjedoči slika Umilne Gospe, pred kojom je često molila.

U pripovijesti o učitelju Gamalielu, odnosno Starcu Rabanu, donosi se rasprava, četvrtu u nizu, između učitelja i učenika o poslanju proroka Isusa iz Nazareta. U povodu 800. obljetnice Božića u Grecciu sv. Franje Asiškoga, i zadobivanja potpunog oprosta u franjevačkim crkvama, opisano je kako je započeo slikoviti Božić u obliku jaslica kao pobožno uprizorenje Isusova utjelovljenja.

Papa Franjo odlučio je da će biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike u Rimu. Kao posebni dar, darovao je zlatnu ružu Gospinoj ikoni Salus Populi Romani (Spas Puka Rimskoga). U toj prigodi, može se pročitati koje je značenje zlatne ruže kao priznanja koje dodjeljuje papa uime Katoličke Crkve. Na omotnici, na zadnjoj i predzadnjoj stranici, može se pročitati putopisni opis crkve Rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe u Benkovcu, izvijestili su iz Uredništva.