U fokusu novoga broja je tradicionalna jeruzalemska procesija na Cvjetnicu koja će biti prva „molitvena“ žrtva rata na Bliskom istoku.

Rasplamsavanje oružanih sukoba na Bliskom istoku koje sigurnosno i ekonomski prijeti i Europi bilo je povodom za razgovor s poljskom stručnjakinjom za diplomaciju dr. Beatom Piskorskom, koja je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu sudjelovala na znanstvenoj konferenciji uz netom održan sastanak Inicijative triju mora.

„Unatoč rastućoj važnosti opipljivih, materijalnih odrednica privlačnosti i potencijala poput vojne i ekonomske snage, ‘meka moć’ Europske unije ostaje njezinim zaštitnim znakom. U tom je kontekstu uloga kršćanstva ključna“, istaknula je sugovornica te se osvrnula i na ulogu Crkve nasuprot suvremenoj „logici sukoba“. „Ona nema nikakvu ‘tvrdu moć’, ali posjeduje znatne resurse neizravnoga utjecaja poput moralnoga autoriteta, univerzalnosti i opsega djelovanja, koji otvaraju neformalne kanale dijaloga ondje gdje službena diplomacija zakaže“, zaključila je.

Nedjeljni susret s tribunjskom župom Velike Gospe pokazao je da se duša mjestašca nedaleko od Šibenika može shvatiti samo u evanđeoskom ključu. Tribunjska zajednica vjernika po logici soli i svjetla u svijet unosi okus i rasvjetljuje boje. Kao vidljivi znak nade Tribunj rese mlade obitelji koje su otvorene životu. Taj dojam osnažuje i prizor vijenca ministranata koji se od nedjelje do nedjelje okuplja oko oltara župne crkve. Okružena kamenom i morem, tribunjska je župa, u koju putuje ovotjedna reportaža, plodno tlo iz kojega rastu i duhovni velikani.

Promišljanja o 13. i 14. postaji križnoga puta podijelile su dvije istaknute hrvatske medijske djelatnice, višestruko nagrađivana novinarka Ivana Petrović i direktorica Laudato televizije Ksenija Abramović.

Korizmeno vrijeme nametnulo se kao pravi trenutak za prvu ozbiljniju produkciju Dramske sekcije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta koja je prvi put javno uprizorila kazališnu predstavu „Muka Kristova ili za koga je pravednik raspet“ autora Rajmunda Kuparea, u režiji studenta povijesti Luke Vintera, autora i voditelja Dramske sekcije HKS-a koji se u povodu predstave rado odazvao na razgovor za Glas Koncila.

Kako može oživjeti Kristova muka? To naoko neobično pitanje jedno je od središnjih pitanja kršćanske duhovne povijesti. Najizravniji odgovor na to pitanje pruža umjetnost – kako ona „visoka“ svojim bojama i notama, tako i ona „pučka“ svojim tijelima i glasovima. O tome za Glas Kocila govore članovi zaprešićke Udruge za promicanje kršćanskih vrjednota, ljubavi, dobrote i mira prema čovjeku „Stepinčeva oaza mira“, koja je proteklih dana jubilarnim 20. uprizorenjem Muke proslavila i 18 godina djelovanja.