Kao zajednički nazivnik pohoda uzeta je rečenica koju je papa Franjo izgovorio u utorak 25. rujna na misi na Trgu slobode u estonskoj prijestolnici Tallinnu: »Niste stekli slobodu da biste postali robovima potrošnje, individualizma ili žeđi za moći i prevlašću«, čiji je prvi dio stavljen i u naslov. Početak teksta popraćen je velikom fotografijom na kojoj Papa moli za žrtve komunističkog terora u nekadašnjem zloglasnom sjedištu KGB-a u Vilniusu u Litvi.

“Usprkos svim manipulacijama, i hrvatstvo i katolištvo u današnjoj Hrvatskoj ostaju vrednote koje bi, kad bi bile življene u što savršenijem autentičnom obliku, sigurno donijele boljitak svim ljudima u Hrvatskoj, otvorenost za suradnju sa svim ljudima i korektan odnos prema svim drugim narodima i državama”, sažetak je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića pod naslovom “Hrvatstvo i katolištvo”. U njemu upozorava na čestu manipulaciju hrvatstvom i »velikim hrvatstvom«, kao i katolištvom i »velikim katolištvom«, koja se događa kako u politici tako, još više, u pojedinim medijima.

Glas Koncila donosi ključne naglaske iz poruke Komisije »Justitia et pax« Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine upućene u nedjelju 23. rujna u povodu općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani u nedjelju 7. listopada, a potpisao ju je predsjednik Komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

“Bunjevci i Šokci stoljećima su sudjelovali u oblikovanju hrvatske kulture i identiteta!”, naslovljen je središnji intervju s dr. Robertom Skenderovićem, povjesničarom, dobitnikom nagrade “Mirjana Gross”, za najbolju knjigu iz povijesti za prošlu godinu. U razgovoru za Glas Koncila govori, što se može naslutiti već iz samoga naslova, o povijesti podunavskih Hrvata. U povijesnom prikazu od njihova doseljavanja uz ostalo ističe da su kulturnu djelatnost najprije predvodili franjevci, a potom je nastavili katolički biskupi i svećenici te u prvoj polovici 20. stoljeća svjetovni hrvatski intelektualci.

Stalna suradnica Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici “Zapažanja” naslovljenoj: “Voljeti Hrvatsku nekad i danas” pored niza zanimljivih i aktualnih tema kritički govori o prvoj HRT-ovoj emisiji iz serijala »Varoški amarcord«, koja je bila posvećena Vici Vukovu, Arsenu Dediću i Miši Kovaču.

U tekstu “Govorima se prenose tradicija, običaji i kultura” dr. Filip Galović, jezikoslovac koji se bavi dijalektologijom, docent s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta vrlo jasno odgovara na upit: Kakva je hrvatska jezična slika i što sve na nju utječe?: »Potrebno je razbiti vrlo neispravno mišljenje da su mjesni govori nešto nazadno, zaostalo i da nemaju vrijednost jer to nipošto nije tako. Istina je posve suprotna – manja naselja, njihov život, kultura te lokalni govori neizmjerno su bogati i raznoliki te se njima možemo ponositi«.

U rubrici “Susret” suradnice Jadranke Pavić uz Svjetski dan srca, kardiolog dr. Nikola Pavlović i medicinski tehničar Ivica Benko govore o kvaliteti liječenja srčanih bolesti u Hrvatskoj, koja je na razini svjetskih standarda.

U teološkom osvrtu »U životnom hodu nismo sami – prate nas anđeli« u povodu pete obljetnice kada je papa Franjo posvetio Državu Grad Vatikan sv. Mihaelu arkanđelu, Darko Grden piše o nebeskim zaštitnicima.

U tekstu naslovljenom “Protiv stigme psihičkih bolesti” Dubravka Ergović Novotny, predsjednica Udruge za unaprjeđenje mentalnoga zdravlja »Vrapčići«, iz Slavonskog Broda, predstavlja udrugu koja sustavno radi na podizanju kvalitete življenja osoba s psihičkim bolestima i članovima njihovih obitelji pružanjem rehabilitacije, savjetovanja i usluga socijalne skrbi.

Stjepan Androić u rubrici “Propisi, pravo, pravda” upozorava da ideja prema kojoj bi prilikom umirovljenja građani svoju kapitaliziranu štednju mogli predati državi, koja će im u zamjenu dati dodatak od 27%, nije poštena nego ucjena sa svrhom podjela.

Među katoličkim oblikovateljima kulture dr. Vladimir Lončarević donosi iznimno zanimljiv životni put i djelatnost svećenika Vinka Brajevića rođenog g. 1888. u Splitu.

“Izraženo služenje u darivanju i volontiranju”, naslov je reportaže novinara Ivana Taševa iz zagorske župe sv. Jurja mučenika u Gornjoj Stubici.