Na slavlju su, osim biskupa iz same metropolije, bila i trojica drugih nadbiskupa metropolita Crkve u Hrvatskoj, a misu je predvodio zagrebački nadbiskup i metropolita kardinal Josip Bozanić. Na naslovnici Glasa Koncila posebno su istaknute sljedeće njegove riječi: “Ni jedno ljudsko društvo ne može biti otporno na ljubav, ako je ljubav zanemarilo. Ne može biti otporno na istinu, ako je istinu zanijekalo. Nakon izbacivanja odrednica ljubavi i istine kratak je put do nepoštovanja pravednosti, do progonstava i ubojstava. Nekada su ona prepoznatljiva u krvi mučenika, a nekada u tuzi, beznadnosti i strahu ljudi.”

“Legitimitet lišen moći” naslov je redovitoga komentara urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića. Komentar počinje zapažanjem da se hrvatski medijski prostor ponaša kao da je u jeku predizborna kampanja za predsjedničke izbore, premda se u trenutku pisanja komentara još nitko uopće nije izjasnio hoće li se kandidirati. Zato teme od realnog interesa Hrvatske i njezinih građana ostaju u drugome planu, što je idealno za snage koje iz sjene vuku poteze, što urednik u komentaru također tematizira. Može li nositelj funkcije predsjednika osloboditi Hrvatsku takva stanja, pita se mons. Miklenić. Teško. Predsjednik, naime, kao jedina funkcija na koju se dolazi izravnim izborom građana ima neosporno najveći legitimitet u državi, no istodobno nakon ustavnih promjena 2000. godine ima vrlo malu stvarnu moć. Stoga komentar završava pitanjem: “Ne bi li osobi koja uživa najviši stupanj legitimiteta u državi trebalo omogućiti i više državne moći?

Gost i predvoditelj misnoga slavlja na nedavnoj proslavi Zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih Vrata, praški nadbiskup kardinal Dominik Duka gost je redovitoga intervjua u novome broju Glasa Koncila. Osim o životu Crkve i društva u Češkoj, jednoj od najsekulariziranijih zemalja u Europi, sugovornik se dotiče i pitanja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. “Veličina kardinala Stepinca i ostale trojice kardinala (Jozsefa Mindszentyja, Josefa Berana i Stefana Wyszynskoga) bila je u tome da su upravo u takvim teškim i složenim vremenima ostali vjerni i uspravni. Za mene je veliko iznenađenje da je u tim najtežim vremenima Crkva u Europi iznjedrila te četiri velike figure. K tomu, one nisu bile predstavnici svjetskih sila ni velikih europskih naroda, nego ‘normalnih’ zemalja”.

Kad je riječ o izvještajima iz života Crkve u Hrvatskoj koje Glas Koncila donosi u novome broju, pozornost plijeni onaj iz Splita. Sveučilište u Splitu je, naime, dodijelilo počasni doktorat dr. Esther Gitman, američkoj povjesničarki židovskoga porijekla koja istražuje i svijetom pronosi istinu o bl. Alojziju Stepincu. Tu je i izvještaj o proslavi 1140. obljetnice prvoga međunarodnoga priznanja Hrvatske – kad je papa Ivan VIII. 7. lipnja 879. godine blagoslovio kneza Branimira, biskupa Teodozija u Ninu i njihov narod. Proslave su održane u Kninu i Udbini, te središnja u Ninu. Mnogim će čitateljima, nadalje, zacijelo biti zanimljiv izvještaj s tribine koja je održana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje su dvojica evolucijskih biologa, dr. Tomislav Domazet-Lošo i dr. Petar Tomev Mitrikeski sa svojeg znanstvenog stajališta govorili o pobačaju.

U redovitoj reportaži u novome broju Glasa Koncila čitatelji mogu pobliže upoznati drugu, noviju daruvarsku župu sv. Antuna Padovanskog, njezinoga župnika Žarka Turuka i skupinu vjernika koji animiraju život župne zajednice.

“Prorok – čovjek i glas Božji”, naslov je niza priloga koje su mladi suradnici Glasa Koncila priredili za svoje vršnjake u rubrici “Mladi mladima”. I danas je Crkva po suvremenim prorocima, svojim sinovima i kćerima, kao kvasac Božji prisutna u svijetu, poručuju mladi mladima.

Posebno je aktualan opširni prilog koji u novome broju Glasa Koncila donosi Prilika, redoviti prilog Glasa Koncila. “Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘pročešljalo’ je popis izbornih lektirnih djela za nastavu te izdvojilo 11 djela koja donose ‘šokantne mračne priče, pedofilske scene, pornografske sadržaje, vulgarizme, izopačenu seksualnost, nemoralne i nihilističke poruke s nizovima samoubojstva'”, kaže se u Prilici. Dakako, takvi sadržaji nisu neprikladni samo za “katoličku” djecu…

“Ratar i ovčar u Lici marljivim radom popravljaju sliku hrvatske poljoprivrede.” Tako je najavljen prilog koji prikazuje rad poljoprivrednika Petra Prihera i njegove obitelji te uzgajivača ovaca Mate Maljića iz udbinskoga kraja.

“Altruizam i suradnja usrećuju više od egoizma”, naslov je priloga, u rubrici “Teološki osvrt”, koji potpisuje dr. fra Luka Marković.