Trinaest hodočasnika iz Hrvatske dva tjedna svoj put su usmjerili stazama o. Ante Gabrića, pod duhovnim vodstvom o. Ante Tustonjića, a sve je bilo prožeto svakodnevnim posjetima sela koje je obilazio naš misionar, svjedočanstvima vjernika koji su poznavali o. Gabrića, susretima s biskupima i misionarkama ljubavi te volontiranjem.

U svome komentaru glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Milenić osvrće se na sijanje panike vezano uz koronavirus. »Znanstvenici koji se bave virusologijom u svim izjavama o koronavirusu smirivali su javnost i ljude, no nekim političarima i nekim medijima ipak je važnije bilo objaviti prijetnju, popularizirati ugrozu većom nego što jest negoli objektivno izvješćivati«, piše mons. Miklenić. »Zanimljive su i reakcije na pojavu koronavirusa i na prateću paniku u pojedinim crkvenim krugovima: dok neki ne gube glavu ni zdrav razum, neki su podlegli manipulaciji i sijanju straha i tjeskobe pa su čak onemogućili slavljenje misa na Prvu korizmenu nedjelju. Od crkvenih predstavnika ipak se očekuje veća prizemljenost i snažnije zastupanje zdravog razuma, pa i postupanje u skladu sa stvarnim, a ne s umjetno napuhanim potrebama«, zapisao je u zaključku komentara mons. Miklenić.

Na istoj stranici uz komentar istaknuta je i izjava Komisije HBK »Iustitia et pax« o odluci Ustavnog suda o udomiteljstvu. Središnja je poruka da zaštita prava i dobrobiti djece mora nadilaziti pojedinačne interese. »Pozivamo nadležna tijela koja su dužna provoditi ustavnu odluku da svaki konkretan slučaj zbrinjavanja djeteta (i ne samo udomiteljstvom) procijene u skladu s djetetovom dobrobiti i kroz zaštitu njegova najboljega interesa uz uvažavanje djetetova prava na izražavanje mišljenja o stvarima koje ga se tiču«, istaknuto je u Izjavi.

U rubrici Intervju objavljen je razgovor s dr. Tanjom Pavelin, sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu koja je 2016. sudjelovala u donošenju revizije presude bl. Alojziju Stepincu iz 1946. godine. Analizirajući slučaj Stepinčeve revizije iz 2016. dr. Pavelin u svojoj doktorskoj disertaciji, koju je obranila krajem veljače ove godine, nudi model koji bi mogao potaknuti i druge revizije nepravednih odluka komunističkih sudova.

Središnja poruka intervjua jest da političke presude iz komunizma još čekaju reviziju. U Hrvatskoj je još uvijek neznatan broj podnesenih revizija, a još manje onih uspješnih, za zločine i nepravde komunističkih sudova. Dr. Pavelin u svojoj se doktorskoj disertaciji bavila analizom pravnih i povijesnih temelja za reviziju presuda komunističkih sudova iz razdoblja prvih godina. Kao pozitivan primjer revizija presuda komunističkih sudova, dr. Pavelin ističe primjer susjedne Slovenije u kojoj je dosad bilo više od 3500 uspješnih revizija.

U rubrici Prigovor znanosti suradnik Glasa Koncila prof. dr. Valerije Vrček osvrće se na paniku oko koronavirusa, uspoređujući ga s prethodnim epidemijama straha, kao što je bio slučaj svinjske gripe.

U rubrici Susret objavljen je razgovor sa specijalistom ortopedije i traumatologije dr. Stipom Ćorlukom koji je podijelio svoje viđenje načina kako se ostvariti u Hrvatskoj. Dotaknuo se i uloge Katoličke Crkve: »Crkvu smatram mjestom gdje se svaka osoba može napuniti pozitivnom energijom i duhom. Slažem se da su crkvena dvorišta sve manje posjećena izvan termina mise ili župnog formalnog okupljanja. No činjenica je i da Crkva drži korak s vremenom i tehnologijom pa se tako danas može pronaći duhovna obnova e-mailom, čime se i sam često koristim«.

Darko Grden razgovarao je s mons. Prosperom Balthazarom Lyimom, pomoćnim biskupom Arushe u Tanzaniji. Iz Hrvatske će, kaže biskup Lyimo, ponijeti lijepe uspomene, koje će se odraziti i na njegovo viđenje Europe. »Ovdje sam doživio da je vjera ljudi još snažna. Za nas koji smo primili kršćanstvo iz Europe to je svakako radosno iskustvo«, rekao je biskup.

U rubrici Reportaža prikazana je župa u Gvozdu. Župa je osnovana 2002. godine, a prije toga od 1995. tu je djelovala katolička misija za prognanike iz Bosne i Hercegovine. Danas župa ima 634 vjernika u 182 obitelji. Prošle je godine bilo devet krštenja i isto toliko sprovoda, ali ni jedno vjenčanje. Krizma je svake druge godine pa se ove godine očekuje da će sakrament primiti njih 16, a na prvoj pričesti bit će pet osnovnoškolske djece.

U rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi predstavljena je Nikolina Renić iz zagrebačke župe sv. Maksimilijana Kolbea. Nikolina Renić majka je petero djece i u župi je angažirana kao pastoralna vijećnica, voditeljica liturgijske skupine, zborašica i članica molitvenih zajednica. »Po župi sve ima svoj smisao, uz vjeru i župu sve je lakše. I kad se ne čini da je tako. Vjera mi je sve, čvrsti kamen na koji se oslanjam«, poručila je Nikolina Renić.